Ana Veir je izgradila bogatu karijeru najprije u IBM-u, zatim u Infobipu. Danas radi u 01 Content&Technology digitalnoj agenciji kao Business direktorica gdje kreira sales enablement programe za firme, vodi business & service design radionice, bavi se temom transformacije u mission-based timove te digitalnom transformacijom.
Anu smo imali prilike čuti na Masterclassu: “Kako postaviti granice i ostvariti ciljeve na asertivan način?” u okviru programa #Mission1000.
Što su za Vas granice i kakva je veza između granice i slobode?
Osobne granice se odnose na način na koji se prema drugima i prema samom sebi postavljamo granice u odnosima. To može uključivati postavljanje granica u fizičkom smislu (kao što je prostor u kojem se osjećate ugodno), ali i u emocionalnom i psihološkom smislu (kao što su granice u odnosima, vrijeme za sebe, samopoštovanje). Ukratko, to su granice koje vas odvajaju od drugih ljudi i koje vas definiraju kao jedinstvenu osobu sa svojim vlastitim mislima, osjećajima i potrebama.
Povezanost između osobnih granica i slobode je u tome što je uspostavljanje i poštivanje osobnih granica neophodno kako bi se pojedinci osjećali slobodnima i autonomnima u svojim životima. Kada pojedinci imaju jasne osobne granice, mogu definirati vlastite potrebe, vrijednosti i sklonosti te donositi odluke koje su u skladu s njima. Komuniciranjem svojih granica drugima također jasno određujete slobodu kretanja i očekivanja.
To od pojedinaca zahtijeva da budu samosvjesni, asertivni i otvoreni za učenje i prilagodbu različitim situacijama i kontekstima. Nedostatak jasnih osobnih granica može dovesti do osjećaja iscrpljenosti, frustracije, povećanog stresa i emocionalne iscrpljenosti.
Zašto (često) toliko osjećamo krivnju kada postavljamo granice?
Postavljanje granica može biti teško jer često želimo udovoljiti drugima ili se bojimo da ćemo izazvati konflikt ili odbacivanje. Osim toga, društveni pritisci i očekivanja mogu nas natjerati da zanemarujemo svoje osobne potrebe i granice.
Krivnja koju osjećamo kada postavljamo granice može biti posljedica našeg internaliziranog uvjerenja da moramo biti “dobre” ili “savršene”. Kada se ne osjećamo dovoljno “dobre” ili “savršene”, osjećamo krivnju i stid, što nas može navesti da se povinujemo tuđim željama i potrebama. To je odličan mehanizam kontrole koji učimo još od djetinjstva.
Nekako mi se čini da ja lako reći „motiviraj se“. Gdje pronaći motivaciju? Kako?
Motivacija za postavljanje granica može doći iz unutrašnjeg uvjerenja da zaslužujemo poštovanje, privatnost i sigurnost. Također, možemo pronaći motivaciju u svojim osobnim ciljevima, potrebama i vrijednostima.
Važno je zapamtiti da postavljanje granica nije sebično, već je važno za naše zdravlje i blagostanje. Kako bismo pronašli motivaciju, možemo razmotriti kako nam prekršavanje granica utječe na naš život. Možemo se zapitati kako bismo se osjećali kada bi naši zahtjevi za granice bili ignorirani, te koliko nam je važno poštivanje naših granica kako bismo se osjećali sigurno i zadovoljno.
Na Masterclassu ste rekli da izbjegavanje konflikta ne znači nužno mir. Pojasnite nam to.
Izbjegavanje konflikta može izgledati kao logičan korak kada nastojimo održati mir i izbjeći stresne situacije. No, često se događa da izbjegavanje konflikta dovodi do problema koji se nagomilavaju i eskaliraju u još veći sukob kasnije.
Kada izbjegavamo konflikte, ne izražavamo svoje osjećaje, stavove i potrebe. To može dovesti do osjećaja nemoći, frustracije i nezadovoljstva. Ako ove osjećaje zadržavamo u sebi, mogu postati intenzivniji i utjecati na naše mentalno i fizičko zdravlje.
Osim toga, kada izbjegavamo konflikt, često ne rješavamo problem koji ga je izazvao. Umjesto toga, on ostaje prisutan i može se ponavljati u budućnosti. To može dovesti do stvaranja nezdravih uzoraka ponašanja koji mogu naštetiti našim odnosima i karijeri. Stoga, važno je naučiti kako se nositi s konfliktima i pronaći načine za rješavanje problema. To može zahtijevati hrabrost, komunikacijske vještine i empatiju, ali dugoročno će pomoći u održavanju zdravih i produktivnih odnosa. Nešto što se jednom dogodi je slučajnost, dva puta je značajnost a tri puta je obrazac.
Što znači „slušati svoje tijelo“ i koliko je to važno?
Kad je riječ o postavljanju osobnih granica, važno je “osluškivati svoje tijelo” i obratiti pažnju na fizičke i emocionalne reakcije na različite situacije. Neka nam to bude kompas jer tako ćemo znati da li smo usklađeni s vlastitim potrebama i osjećajima te prepoznati kada su oni ugroženi ili zanemareni.
Na primjer, ako se osjećate preopterećeno ili pod stresom zbog određenog zadatka ili situacije, vaše tijelo može reagirati fizičkim simptomima kao što su napetost mišića, glavobolje ili probavni problemi. Slušajući ove signale i poštujući ih, možete postaviti granice koje štite vašu dobrobit i poticati veći osjećaj samopoštovanja i brige o sebi. To može uključivati reći “ne” zahtjevima koji su iscrpljujući ili nerazumni, ili govoriti u svoje ime u situacijama kada se vaše potrebe ili granice ne poštuju. Slušanje vašeg tijela također vam može pomoći da razvijete veću samosvijest i svjesnost, što može biti korisno za vaše cjelokupno fizičko i emocionalno zdravlje. Također vam može pomoći da razvijete veću otpornost i prilagodljivost, dok učite odgovoriti na izazove i stresore na način koji je usklađen s vašim potrebama i vrijednostima.
Promatrajte kako se osjećate kada razmišljate o nekom problemu ili situaciji. Kakve senzacije osjećate u tijelu? Kako se držite? Koje riječi koristite da opišete svoje osjećaje? Također možete koristiti tehnika promjene stanja. Danas imamo u ponudi razne tehnike za promjene stanja kojima se može pristupiti skrivenim osjećajima. To može uključivati promjenu načina disanja, vizualizaciju ili korištenje drugih tehnika za opuštanje i smanjenje stresa.
Neki univerzalni savjet svim ženama koje su na prekretnici karijere?
Iako se ponekad čini da smo zapeli u segmentu društvenih odnosa koji se odnose na interakciju s drugima, zapravo smo zapeli u odnosu prema samima sebi. Definirajte svoje ciljeve i vrijednosti.
Prije nego što donesete bilo kakve odluke o svojoj karijeri, važno je da razmislite o tome što vam je važno i što želite postići u svom radnom životu. To može uključivati razmatranje vaših interesa, strasti i vještina, kao i razmišljanje o tome koji su vaši prioriteti u životu i što vam je potrebno da biste se osjećali ispunjeno i zadovoljno. Stoga:
1. Budite hrabri: Kada razmišljate o novim prilikama ili promjeni karijere, može biti zastrašujuće krenuti u nepoznato. Ipak, važno je da se ne bojite eksperimentirati i tražiti nove izazove koji će vas izazvati i potaknuti na osobni i profesionalni rast.
2. Razvijajte svoju mrežu: Veze i poznanstva mogu biti ključni za uspjeh u karijeri, pa je važno da gradite i njegujete svoju mrežu kontakata. Ovo može uključivati povezivanje s drugim profesionalcima u vašoj industriji, sudjelovanje na događajima i konferencijama te povezivanje s mentorima i drugim osobama koje vam mogu pomoći u vašem napretku.
3. Nastavite učiti: Bez obzira na to gdje se nalazite u karijeri, važno je da ostanete otvoreni za učenje i usavršavanje svojih vještina. Kada u danu nemate ni 5 minuta za čitanje onda je to znak da trebate odvojiti bar 30 minuta u kalendaru za učenje , čitanje i izmjenu iskustava s drugim profesionalcima.
4. Cijenite sebe i sve što radite a kraju dana napravite popis svojih postignuća u tom danu. Zapišete barem tri svoja postignuća: na primjer, ono što ste učinili za druge ili za sebe kako biste postigli vlastiti cilj. Pročitajte ove popise na kraju svakog tjedna. Cilj je da izbjegnemo nisko samopoštovanje, perfekcionizam i osjećaj krivnje koji vas tjeraju da se usredotočite na ono što niste učinili ili pogriješili.
5. Borite se protiv crno-bijelog razmišljanja: Razmišljanja u duhu “sve ili ništa” također su makinacije štetnog perfekcionizma. Pojavljuju se na način da sebe smatrate ili najboljim profesionalcem ili najgorim. Trećeg nema. Ali još uvijek postoji puno sivih nijansi u životu koje ljudi s napuhanim osjećajem krivnje jednostavno ignoriraju.
Vaš cilj je naučiti ih primijetiti i razumjeti da vaše ponašanje možda nije savršeno, ali nije ni strašno. Napravite kvartalno čišćenje, potražite skrivene emocije i uvjerenja kroz razne načine od NLP, gestalt, rad s coachem, psihoterapeutom ili čitajte knjige koje govore o tome.