Oxford Companion to Music definira glazbenu kritiku kao “intelektualnu aktivnost formuliranja prosudbi o vrijednosti i stupnju izvrsnosti pojedinačnih glazbenih djela ili cijelih grupa ili žanrova”. U tom smislu, to je grana glazbene estetike. S istovremenim širenjem interesa za glazbu i informativne medije tijekom prošlog stoljeća. Pojam je dobio konvencionalno značenje novinarskog izvještavanja o glazbenim izvedbama. (Izvor: Wikipedija)
Istodobno, kritičar nikada nije objektivan. On može biti istodobno veliki poznavatelj “materije”, ali i plaćenik izdavačkih kuća koje će mu širokom rukom podebljavati njegov džep samo da bi dobro pisao o djelima bez ikakve vrijednosti. Držeći se takvog stava, niti jedna kritika ne bi trebala biti temelj vrijednosti nekog djela. Čak štoviše, umjetnički bezvrijedna djela nalaze put do publike daleko lakše nego maštovitost aktera koje stavljam na svoju listu najboljih albuma protekle godine. No, kvalitetni kritičari ipak imaju neku funkciju. Djeluju na ciljanu publiku koja je (nažalost) u manjini, pa mogu skrenuti pažnju na djela koja neće biti cijenjena niti zamijećena da nema istih. Sebe ne želim tu spominjati jer radim isključivo po osjećaju, a kao i moje kolege, u posljednjih nekoliko desetljeća, ukljućujući i današnjicu, u stanju smo prepoznati djela koja će živjeti daleko duže od autora.
Upravo danas glazbena kritika mora biti vodič kroz male i nezavisne svjetove. Dakle, pravi kritičari neće skretati svoju pažnju niti trošiti vrijeme na materijal koji se već uobičajeno prodaje u “velikim” tiražama. Za Lidijom Bačić se mogu okrenuti kao zreli muškarac, a da ću imati mišljenje o njenoj glazbi – neću. Bar neću to javno obznanjivati. Puna je ostava takvih imena koja samo čekaju trenutak kada će nestati njihova priča, ali dok traje neka traje. Taj svijet je rezerviran za neke druge platforme. Na platformi kao što je ova, naša je misija skrenuti pažnju na novu generaciju stvaratelja, u nekim slučajevima i umjetnika čija djela su skriveni biseri. To su nadahnute duše koje svojim radom ne razmišljaju o slavi ili o novcu. To su lica koja ne možemo vidjeti na malim ekranima, to su duše koje su posvetili svoj rad isključivo samoj glazbi. Tko me sluša, dobrodošao je, tko ne, neka odjebe! Na kraju, da ne davim, lista koju subjektivno biram, djela su koja ne samo da mogu, nego i želim nanovo čuti. Neka djela su u “oblaku”, neka na CD-u, a neka su obajavljena na vinilu. A ona djela koja nisu, nadam se da će biti dovoljno volje i financija, da nas malobrojne zaljubljenike u gramofonske ploče mogu razveseliti i na tom magičnom nosaču zvuka.
I da, naša scena je živa, ali preživljava. Apel svim manjim sredinama da se upuste u avanturu istraživanja, neka nam underground scena raste jer većina ovih aktera se može tek pohvaliti s turnejom po Zagrebu i u nastupima tek “na prste nabrojati” gradova u regiji. Dajte im priliku. Slušajući ove radove, daje mi nadu da još uvijek nema predaje.
1. Chui – Zagreb-Berlin (Dancing Bear)
2. Elis Lovrić – Kanat od mora (Akcent Studio)
3. Seine – Naizust (Moonlee Records)
4. Zmaj Orko Star – Escape (Dancing Bear)
5. Ivan Kapec – Aligatori (Croatia Records)
6. Mimika Orchestra – Altur Mur (Menart/Rika Muzika)
7. J.R. August – Still Waters (Croatia Records)
8. Mr.Lee & IvaneSky – Magelli (Dallas Records)
9. Marko Rudelić – Momentum (Dallas Records)
10. čuvarkuća – curino cvijeće (purpurne bašte)
11. Ether – Bitke na makovim poljima (Basic & Rough)
12. Ivan Grobenski – Apockalipstick (samoizdavaštvo)
13. Leut Magnetik – Celuloza (samoizdavaštvo)
14. Daleka obala- Kao sad (Dancing Bear)
15. Barbara Munjas – Right Place Right Time (Aquarius Records)
TOP 10 ALBUMA 2022. GODINE: Glazbeni kritičari Music Boxa odabrali najbolje albume godine – prvo mjesto dijele dva izvođača!
POJEDINAČNE TOP LISTE ALBUMA (1/3): Naš kritičar Karlo Rafaneli otkrio 15 najboljih domaćih albuma 2022. godine
POJEDINAČNE TOP LISTE ALBUMA (2/3): Naš kritičar Boris Abramović predstavlja svoj izbor 15 najboljih domaćih albuma godine