Kako danas u doba suvremene tehnologije svi trendovi stižu u Hrvatsku puno brže nego prije, smatram da su društvene mreže uvelike pridonijele fenomenu “konzumerizam društvenih mreža” te ću pokušati demistificirati ovaj fenomen na globalnoj razini.
Konzumerizam društvenih mreža
Ako se ne varam, Lidl i inače u ponudi ima razne oblike i vrste tenisica i cipela, no ove su prve s natpisom “Lidl”. Nisam ih uspio ni vidjeti uživo, a kamoli probati da vidim koliko je fenomen uzrokovan udobnošću same tenisice. No moguće je da je cijela pomama krenula kao TikTok ili Instagram izazov. Možda je netko upravo imao u cilju preprodaju znajući da je ponuda tenisica ograničena i samim time one dobivaju na ekskluzivnosti. Danas je dovoljno da tvoj izazov zaprati nekoliko ljudi i kroz dan/dva već “goriš” na društvenim mrežama. I tada kreće ludilo. Svi žele vidjeti i isprobati tenisice da vide u čemu je caka i tu dolazimo do ponuda/potražnja problema. Tenisica nema, a potražnja je golema. Fenomen je lansiran i svakim dan sve više ljudi se pita: “U čemu je stvar?”.
Počinje se razgovarati o tome, debatirati, možda i hejtati. Sve to doprinosi podizanju potražnje za tenisicama i održavanju fenomena. Često je to kod nas ljudi tako, da nas zapravo pokreće tek kad se za nešto moramo izboriti, dok nam isto to nije privlačno kad to imamo na izvolite.
“Još malo pa nestalo”
Barbara Slade Jagodić (vlasnica marketinške agencije) kaže da su Lidlove tenisice već prije dvije godine polučile ogroman interes u drugim zemljama zbog dva razloga: jer su ružne i limitirane. Ružne tenisice već su dugo hit u modnom svijetu, kao svojevrstan odgovor mladih na učestali naglasak da se modom proljepšavamo. Mladi su okrenuli ploču naopačke i pobunom protiv klasičnih modnih postulata željeli poslati poruku – nije nas briga što mislite o nama, mi se volimo ružno odijevati. Ovaj fenomen kod današnje mladeži se naziva kontrastna kultura (engl. counter culture).
Možda se radi i o samom marketinškom triku trgovačkog lanca Lidl, obzirom da, siguran sam, i oni prate trendove na društvenim mrežama. Kao što su prije na Hreliću od jutra vikali: “Još malo pa nestalo”, pokušavajući zaintrigirati prisutne da priđu štandu i vide o čemu se radi. Malom proizvodnom količinom održavaju “histeriju” koju njihove tenisice uzrokuju. Njihova primarna dobit je u brand awareness-u.
Društveni fenomen
Sjećam se izazova jedne djevojke koja je na Instagramu objavila video s običnom spajalicom u ruci gdje je rekla da će postupnim zamjenama za predmete veće vrijednosti doći do kuće kroz godinu dana. I uspjela je u tome. Prvo je zamijenila spajalicu za olovku, olovku za nešto vrjednije. Svakim idućim mijenjanjem je imala sve skuplji artikl, dok na kraju nije došla do kuće. Tijekom tog cijelog procesa zapratio ju je ogroman broj ljudi. To je direktno utjecalo na ishod njezinog pokušaja. Dijeleći njezine objave i podižući svijest drugim ljudima o njezinom pokušaju, od nje su također napravili “društveni fenomen”. Bi li to ona uspjela bez pomoći društvenih mreža? Možda čak i bi, ali ne takvom brzinom i tim intenzitetom.
Možda bi čak i odustala od svoje namjere kad bi vidjela da joj ne ide kako je zamislila, te bi je to obeshrabrilo. No, ovako su joj svi ti pratitelji (followeri) koji su je hrabrili i dijelili u svojim objavama davali onaj vjetar u leđa koji je svima nama često potreban kada se u neku situaciju bacimo naglavačke. Kada zapravo ne znamo kako će ta avantura završiti, ali nas nosi ushićenje i podrška drugih ljudi.
“Život nije prvenstveno potraga za užitkom, kako je vjerovao Freud, ili potraga za moći, kako je učio Alfred Adler, već potraga za smislom. Najveći zadatak svake osobe je pronaći smisao u svom životu.” (Viktor E. Frankl)
Povezano: Kako naučiti vjerovati u sebe
