Najzdravije jelo je ono koje sami skuhamo

Autor

KATEGORIJA

PODIJELI


Preko 1,9 milijardi odraslih osoba, prema podacima svjetske zdravstvene organizacije iz 2016., je imalo prekomjernu tjelesnu težinu, a od toga je preko 650 milijuna bilo pretilo. Ukratko, kako navode, stres, nepravilna prehrana, manjak tjelesne aktivnosti, globalizacija i urbanizacija dovode do prekomjerne tjelesne težine i pretilosti.

Djeca i problemi pretilosti

Također, prema analizama Europske komisije više od 22 milijuna djece ima prekomjernu tjelesnu težinu i broj svake godine raste za 400 000. Rezultati istraživanja „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. (CroCOSI)“, čija je voditeljica za Republiku Hrvatsku Sanja Musić Milanović, pokazala su i da je oko 35 posto djece u dobi do 8,0 do 8,9 godina je prekomjerne mase i debljine, a tek 14 posto roditelja je uopće svjesno problema.

Budući da i sami znamo koliko je odgoj važan u razvoju djece, tako se i stjecanje zdravih životnih navika kao i navika kuhanja zdravih obroka, dobiva u krugu obitelji.

Mihaela i Vedran

Koliko često kuhamo?

No, nije baš tako sve crno. Uzmimo samo omraženu nam karantenu. Iz nje se izrodilo i nešto dobroga. Počeli smo malo više kuhati i promišljati o tome što jedemo.

Zanimljivo istraživanje dolazi iz Poljske. Sidor i Rzymski (2020) proveli su „on-line“ ispitivanje o izboru prehrambenih namirnica i promjeni životnih navika za vrijeme karantene vezane uz Covid – 19. Pozitivni utjecaji su da su se sudionici više fokusirali na kvalitetu prehrane s ciljem očuvanja dobrog zdravlja, a negativni da su ispitanici zanemarili važnost fizičke aktivnosti.

Zdrava prehrana je što?!

I dok muku mučimo s raznoraznim dijetama od kojih, dugoročno gledamo, imamo možda čak i neke druge zdravstvene probleme, promjena životnih navika, u koju ubrajamo i zdraviju prehranu, donosi svakako, možda malo sporije, ali i ipak zdravije i održivije rezultate.

Ne brinite, zdrava prehrana nije isključivo povrće kuhano na pari i život bez trunke slatkiša, kao što se na prvi pogled može činiti.

Prema WHO, zdrava prehrana je ona prehrana koja kontrolira unos energije, pruža optimalne količine hranjivih tvari te, između ostaloga, ima ogroman utjecaj na naš izgled, samopouzdanje i na to kako se osjećamo. Dakle, zdravije navike obično znače i nižu tjelesnu težinu, više energije i manje umora te smanjenje potencijalnih rizika od razvoja brojnih bolesti.

A što kuhati?

Zapravo, sve je vrlo jednostavno. Potrebno je samo čitati deklaracije i pripaziti što jedemo. Sezonska, lokalno uzgojena hrana uvijek je dobar odabir. Izbacite industrijski prerađenu hranu  poput prezaslađenih žitarica, slatko i bijelo pecivo, kekse, slatkiše, čokolade, slatke i masne mliječne proizvode, zaslađena pića, kobasice, prženu hranu, čips… Ubacite voće, povrće, meso, ribu, integralne žitarice, krumpir, batat, mahunarke, orašaste plodove, jaja, zobene pahuljice, te pijte nezaslađenu kavu, čaj i, naravno, vodu.

U zdravoj prehrani nema zabrana, tako da se možete povremeno počastiti i hamburgerom i pizzom i slatkišima.

Svaki nutricionist će vam reći isto – polovicu tanjura posvetite povrću i voću, četvrtinu posvetite ugljikohidratima i preostalu četvrtinu proteinima. I ne. Nećete sate i sate provoditi u kuhinji. Zapravo ćete poboljšati svoje kulinarske sposobnosti i hrabro istraživati nove recepte.

A neki zdraviji slatkiš?

Kako bismo vas odobrovoljili i pokazali kako postoje i jednostavniji, zanimljiviji slatkiši, u novoj Eurospinovoj kuharici zdravih recepata Mihaela i Vedran su pronašli slatki recept i odlučili su ga isprobati za nas!

Ako potrošite 25€ na jednom računu u Eurospinu, od četvrtka 23. veljače do nedjelje 26. veljače, dobivate Eurospin kuharicu zdravih recepata.

U slast!

Članak je nastao u suradnji s Eurospinom.





Link originalnog teksta

Autor

PODIJELI