Na sam spomen šećera cure ti sline i kopaš po torbici ne bi li pronašala čokoladicu koju ti konobar servira ujutro uz kavu? Ustvari svoju pojedeš odmah, a kolegičinu poneseš sa sobom, da se nađe…
Jesi li spremna počiniti krimen za kremasti kolač nakon ručka ili kockicu čokolade, koja se pretvori u jedan red pa drugi pa treći i učas čitava nestane pod tvojim nepcem, a na tankoj srebrnoj foliji ostane samo zamamni miris kakaa i šećera koji zove na još?
Jesi li nebrojeno puta odlučila izbaciti slatko iz svog života, no izdržala si do poslijepodneva ili eventualno večeri?
Šećer je ovisnost i njegov utjecaj na snagu volje ne bi trebala podcjenjivati, što potvrđuju brojna istraživanja među kojima je i ono provedeno 2017. koje je. otkrilo da šećer stvara veću ovisnost od opojnih droga poput kokaina. Konzumiranje šećera utječe na raspoloženje na isti način kao i narkotici – izaziva osjećaj nagrađivanja i zadovoljstva. Zabrinjavajući je podatak da konzumiramo tri puta više od preporučenog dnevnog unosa šećera.
Studija Instituta Max Planck za istraživanje metabolizma u Kölnu iz 2023. godine pokazala je da hrana s visokim udjelom šećera i masnoće utječe na mozak, mijenjajući njegov odnos prema hrani. Znanstvenici su objasnili da svakodnevnom konzumacijom šećera mozak ga nauči preferirati u odnosu na cjelovite namirnice poput proteina i povrća pa iz dana u dan sve više žudimo za slatkim. Kao što vidiš, protivnik je neodoljiv… Umjesto da protiv njega vodiš besmislene bitke, pretvori ga u svog saveznika. Neka ne bude onaj koji će ti dizati tlak i kolesterol, gomilati kile i salo oko struka, već onaj koji će ti zasladiti život.
Kada je riječ o šećeru, najbitnije je postaviti granice, baš kao i u odnosima koji su potencijalno fatalni i zbog toga izuzetno uzbudljivi. Ako to nisi u stanju, trebaš ga izbaciti iz života (govorimo o šećeru), no nećemo sada o radikalnim mjerama. Pokušaj svoju želju za šećerom obuzdati i sa slatkim stvoriti zdravi odnos. Pokaži mu tko je gazda. Donosimo ti nekoliko vrijednih savjeta koji se odnose na obuzdavanje želje za slatkim, kako bi u onih šest baklava koje si kupila u slastičarnici s turskim delicijama na povratku s posla, gledala trezveno, a ne kao zaljubljena šiparica pa pojela samo jednu. Ili čak pola.
Šećer nije uvijek sladak
Živimo u eri visokoprocesuiranih namirnica čiji je sastavni dio neki oblik šećera. Ako imaš naviku kupovati polugotova jela pa ih doma samo zagrijati ili dokuhati, u organizam unosiš puno više šećera, no što misliš. Juha iz vrećice, primjerice, sadrži skriveni šećer, baš kao i voćni jogurt, kupovni sok od naranče ili pak suhomesnati proizvodi. Prema izvješću Američke udruge za zdravlje srca, prosječna odrasla osoba u SAD-u dnevno konzumira 22 do 30 žličica dodanog šećera. Puno previše.
Kako bi uvelike smanjila konzumaciju šećera u kojem, budim iskrene ni ne uživaš jer ti na jeziku nije sladak, kupuj namirnice u njihovom izvornom obliku (pritom ni deklaracije ne moraš čitati jer jabuka je jabuka, a riža je riža) i sama pripremaj svoja jela.
Zaboravi mjehuriće, voda je tvoje piće
Sigurno znaš nekoga tko pije enormne količine Coca-Cole. Možda si i ti ta. O gaziranim napicima ovisni smo upravo zbog šećera. Naime, pola litre većine zaslađenih pića ili gaziranih napitaka sadrži čak 12-13 kockica šećera. U to ćeš se uvjeriti pustiš li mjehuriće da ishlape pa tada probaš popiti svoje omiljeno gazirano piće (neka bude bez leda). Vidjet ćeš da je riječ o čistom šećeru. Mislimo da je ova informacija o 12-13 kockica sasvim dovoljna da mjehurićima kažeš zbogom, a svoju djecu ni ne navikavaš na iste.
Vrlo jednostavno – piti treba vodu.
Ima ljudi kojima je okus vode (ustvari izostanak istog jer je voda po definiciji tekućina bez boje, okusa i mirisa) odbojan. Tom problemu doskočit ćeš iscijediš li u nju par kapi limuna ili staviš krišku naranče, svježeg krastavca ili listić mente.
Resetiraj svoj mozak
U uvodu smo spomenule njemačku studiju koja je pokazala da šećer djeluje na mozak tako da gubimo kontrolu kada nam je nešto slatko nadohvat ruke. Na sreću, stvar se da popraviti, odnosno mozak se može resetirati.
Tim istraživača iz Centra za kontrolu težine i prehranu Drexelu proveo je eksperiment i na temelju istoga napravio studiju čiji su rezultati objavljeni u časopisu Journal of Behavioral Medicine. Za potrebe studije ispitanici su igrali računalnu igricu koja aktivira područje u mozgu na koje utječe šećer. Ideja je bila istrenirati dio mozga koji inhibira impulse kako bi se smanjila ovisnost o prerađenoj hrani.
Računalna igrica, nazvana Diet DASH, tražila je od igrača da se kreću kroz trgovinu stavljajući u svoju košaricu voće, povrće, cjelovite žitarice i proteine, ignorirajući slatkiše. Bodovi su se dodjeljivali za zdrave opcije, a oduzimali su se za sve što sadrži šećer. S vremenom, igrači su sa zadovoljstvom birali zdravo, a zaobilazili slatko. Voditelji studije zaključili su da svakodnevno donošenje zdravih odluka, čak i u videoigricama, može promijeniti nečije navike u stvarnom životu. Videoigrica još nije dostupna na tržištu, no to ne znači da trebaš dići ruke od svega i pojesti kolač. Ona je samo pokazatelj da će svakodnevne pa i najmanje zdrave odluke u konačnici imati zapaženi rezultat.
Postoje i metode za rješavanje ovisnosti o šećeru koje mogu biti od pomoći. Klinika Cleveland predlaže fokusiranje na uravnoteženu prehranu sa zasitnim porcijama proteina, voća, povrća i hrane bogate vlaknima. Također, bitno je imati redovite obroke tijekom dana jer preskakanje istih može dovesti do žudnje za slatkim.
Vježbaj
Tko bi rekao da tjelovježba ima veze s odvikavanjem od šećera? No, ima. Naime, utječe pozitivno na raspoloženje, baš kako djeluju i slatkiši dok ih jedeš. Ključna je razlika u tome što ćeš se nakon treninga osjećati fantastično (istina tijekom njega ćeš patiti, no vrijedi svake kapi znoja) dok ćeš se nakon teglice čokoladnog namaza na žlicu osjećati kao jado jadni debeli.
Kad kažemo tjelovježba, ne mislimo nužno sate i sate u teretani. Više mislimo na rekreaciju. Uskoči u tenisice, iskoči iz stana i napravi krug oko kvarta, prošetaj po plažama dok još nema kupača (u periodu izvan sezone kampovi i plaže savršene su šetnice za sve one sretnike koji žive uz more), popni se na brdo iza kuće, prekopaj vrt…
Oznoji se, osjeti da ti tijelom kola krv. Jamčimo ti da ti neće pasti na pamet posegnuti za čokoladom kad se vratiš doma.
Ne uskraćuj si slatko
Krajnosti gotovo nikada ne donose dugoročna rješenja niti su dobre za psihičko, a ni fizičko zdravlje. Treba pronaći mjeru u svemu pa tako i u šećeru. Priušti si s vremena na vrijeme najdraži kolač, omiljeno gazirano piće ili čokoladu. Neka taj kolač bude nagrada ili jednostavno način da udovoljiš sebi u trenutku kada se osjećaš sjajno, a ne u trenutku kada žudiš za nečim ili nekim.
Šećer je samo nadomjestak i bitno je prepoznati okidače zbog kojih posežeš za kutijom keksa. Kad ih detektiraš, znat ćeš se i ponašati u skladu s njima, odnosno odoljeti slatkome. Šećer ne bi trebao biti utjeha. Barem ne uvijek.
Budi blaga prema sebi
I na koncu još jedna bitna stvar. Budi blaga prema sebi i ne uspoređuj se s drugima. Svatko od nas je jedinstven i za svakog vrijede drugačija pravila. Daj si vremena i stvori navike koje su održive za tebe. Kada poklekneš pa brzinom svjetlosti smažeš veliku čokoladu, ne očajavaj i ne odustaj, nego uživaju njoj kada ti je već u ustima pa sutra nastavi gdje si stala. Namjerno nećemo reći – kreni iz početka jer je početak bio onda kada si odlučila učiniti nešto dobro za sebe. Svaki korak se računa.