Započnete li s nekim razgovor na temu mršavljenja, vjerojatno ćete biti preplavljeni informacijama i mišljenjima o različitim programima prehrane i vježbanja.
Iako se ovi razgovori svakodnevno odvijaju nebrojeno puta, obično daju obeshrabrujuće rezultate iz dva razloga:
- Kada stavimo na stranu nečije osobne preferencije i ideologiju, postoji malo ili nimalo dokaza da je bilo koja specifična dijeta ili program vježbanja bolji za svrhu mršavljenja.
- Kada se rasprave o mršavljenju izgube u labirintu dogme o prehrani i vježbanju, zanemaruje se vjerojatno najvažniji aspekt koji doprinosi uspjehu, a to je psihologija mršavljenja.
Psihologija mršavljenja
Konvencionalna psihologija mršavljenja očita je u nekim popularnim televizijskim emisijama u kojima se ljudi koji se bore s viškom kilograma podvrgavaju različitim intenzivnim programima. Ova psihologija promiče drastične promjene u prehrani i tjelovježbi, kao i natjecateljski mentalitet prema mršavljenju.
Iz ove perspektive intenzivni programi vježbanja u kampu za obuku, razne dijete za pročišćavanje, pa čak i korištenje trakavica, bez obzira koliko su neodrživi, nutricionistički neadekvatni ili čak opasni, smatraju se poštenom igrom jer počivaju na pretpostavci da je gubitak težine dobar za vas bez obzira na to kako to se postiže. Ali je li ovo stvarno istina? I što se događa s ljudima kada ovakvu psihologiju mršavljenja primijene u praksi?
Navodimo dvije različite vrste psihologije mršavljenja. Prva je iznimno česta i duboko ukorijenjena u našu kulturu unatoč tome što je kontraproduktivna za mršavljenje i često štetna za zdravlje, dok je druga relativno rijetka, ali neprocjenjiva za osobu koja je u potrazi za iskustvom mršavljenja koje dovodi do porasta energije, raspoloženja i vitalnosti.
Metoda temeljena na principu “smršavite da biste bili zdravi”
- temelji se na brojanju kalorija i unosu niskokalorične dijetalne hrane
- biraju se vježbe temeljene isključivo na potrošnji kalorija
- promjene na vagi glavno su mjerilo uspjeha
- uključuje drastične dijete i režime vježbanja kao bi se ubrzao proces mršavljenja
- promjene su preporučljive dok se ne dostigne ciljana težina
- ignoriraju se zdrave navike poput kvalitetnog spavanja ili upravljanja stresom je nemaju brz učinak na mršavljenje
Rezultat
- ljudi se osjećaju isto ili lošije nakon gubitka težine
- borba s osjećajem gladi i snagom volje tijekom procesa mršavljenja
- gubitak mišiće mase, umor i smanjena energija
- rizik od pothranjenosti i manjka nutrijenta
- velik postotak ljudi s vremenom se vrati starim navikama i povrati izgubljene kilograme
Metoda temeljena na principu “ozdravite da biste smršavili”
- temelji se na nutritivno bogatoj prehrani i kvalitetnim namirnicama
- preporučuje se vježbanje koje se temelji na uživanju i dosezanju zdravstvenih ciljeva
- primarno mjerilo uspjeha je osjeća li se osoba dobro i funkcionira li uspješno
- uključuje sporo i postupno usvajanje zdravih navika
- promjene se uvode s ciljem da prijeđu u trajne navike
- stavlja se naglasak na prehranu, vježbanje, spavanje i općenito na dobro psiho-fizičko stanje
Rezultat
- ljudi se osjećaju bolje fizički i psihički
- nemaju napadaje gladi, a apetit je pod kontrolom
- zadržava se ili povećava mišićna masa
- prehrana bogata nutrijentima poboljšava zdravlje i vitalnost
- postoji znatno manji rizik od vraćanja kilograma zbog zdravog metabolizma i dobro osmišljenog nutritivnog plana
Poanta ove usporedbe je ilustrirati na koji način psihologija mršavljenja određene osobe utječe na njezine metode mršavljenja (primjerice na način prehrane ili tjelovježbe), na njezin kratak naspram dugoročnog fokusa, a pokazuje i teži li mršavljenju na način koji također poboljšava njezino zdravlje i kvalitetu života u širem smislu ili samo želi brzo izgubiti kilograme.
Uzmite za primjer tipičnu osobu koja želi smršaviti iz osobnih ili medicinskih razloga. Vjerojatno su je cijeli život učili da je mršavljenje zdravo bez obzira na metodu. Vjerojatno je bila izložena mnogim proizvodima, reklamama i televizijskim i internetskim stručnjacima koji promiču pristupe ekstremnog mršavljenja. I gotovo sigurno je putem društvenih mreža svjedočila primjerima ljudi koji koriste ove metode.
Ipak, bez obzira na to koliko su turobni rezultati mršavljenja koje je primijetila kod drugih (ili osobno iskusila), vjerojatno se osjeća prisiljenom slijediti isti put. Nažalost, taj put je zapravo začarani krug koji je gotovo uvijek vodi natrag gdje je počela.
Psihologija koja se temelji na načelu “smršavite da biste bili zdravi’” djeluje kao kulturna čarolija. Jednom bačena, teško joj je odoljeti, a učinci su dugotrajni. Budući da je ova štetna psihologija mršavljenja toliko raširena ne samo u široj javnosti, nego i među zdravstvenim djelatnicima, potrebno je ljudima koji pate od viška kilograma ponuditi jasnu i praktičnu alternativu.
Primarni fokus trebao bi biti na poboljšanju zdravlja. Osviještena fokusom da je zdravlje na prvom mjestu, osoba može lakše dati prednost kvaliteti prehrane nad brojanju kalorijama, zabavi nad fanatičnim opcijama vježbanja i zdravstvenoj dobrobiti nad mršavljenjem koje se mjeri isključivo stanjem na vagi. Ovakav način razmišljanja nije presudan samo za uspjeh u mršavljenju, već što je još važnije, omogućuje i bogatiji i ispunjeniji život.
Ključne točke
Psihologija mršavljenja nije snaga volje, već način razmišljanja koji oblikuje nečije metode, vremenski okvir i ciljeve.
Većina ljudi je naučena da trebaju smršaviti kako bi bili zdravi, što je filozofija koja dovodi do štetnih metoda i loših rezultata.
Način razmišljanja o postizanju dobrog zdravlja kako bi se smršavilo mnogo je bolji jer promiče zdraviju i održiviju promjenu ponašanja.
Napisala VANDA BEZMALINOVIĆ za psiha.hr