Bezglutenska prehrana dobro je poznata „must have” opcija za sve osobe koje boluju od celijakije ili glutenske enteropatije – bolesti koja oštećuje resice tankog crijeva te uzrokuje njihovu upalu. Za celijakičare nema alternative – najučinkovitija terapija jest dosljedna i doživotna bezglutenska prehrana. Ako se ona ne provodi, oštećena sluznica neučinkovito apsorbira nutrijente iz hrane a posljedica na bolesnike je vidljiva u obliku avitaminoze, usporenog razvoja, gubitka tjelesne mase, anemije te ostalih naizgled „uočljivijih” simptoma poput bolova u trbuhu, nadutosti, neprobavljenih stolica.
No što je s ostalim osobama koje imaju nespecifične intolerancije na gluten ili prisutnu neku od autoimunih bolesti?
Nove znanstvene spoznaje razdvojile su nekoliko tipova „problematičnih” stanja povezanih s glutenom. Nije svaka intolerancija na gluten celijakija; naime postoje brojne nespecifične necelijakijske preosjetljivosti na gluten (NCGS) bez dokazane alergijske ili autoimune reakcije. Također, znanost je povezala nepodnošljivost glutena s različitim spektrom autoimunih bolesti poput artritisa, lupusa, bolesti štitnjače, diabetesa tipa 1, multiple skleroze i dr. Smatra se da oštećenje crijevne sluznice uslijed unosa glutena može biti okidač gore navedenim autoimunim procesima.
Svim tim stanjima zajedničko je nekoliko parametara:
propusna crijeva
Ovo stanje nastupa kada crijeva (posebice tanko crijevo) postane previše propusno, tj. dozvoljava stranim česticama da izađu iz probavnog trakta i slobodno uđu u krvotok. Propusnost crijeva najčešće uzorkuju sljedeće supstance: protein glijadin iz glutena (tijelo odgovara proizvodnjom zonulina- tvari koja signalizira čvrstim spojevima crijevnih zidova da se otvore, stvarajući posljedičnu propusnost istih), lektini (antinutrijenti), gljivica kandida, prekomjeran unos atibiotika, stres. Kako propusnost tankog crijeva omogućuje toksinima, mikrobima i djelomično probavljenoj hrani infiltraciju u krvotok, imunosni sustav ulazi u stanje uzbune kako bi neutralizirao ove prijetnje.
molekularna mimikrija
Zbog sličnosti peptidnih struktura glutena i tkiva ostalih organskih sustava koji su u problemu kod specifičnih autoimunih bolesti (hormoni, vezivno tkivo, živci) može doći do pokretanja križno reaktivnog autoimunog odgovora. Naše tijelo zabunom može „zamijeniti” gluten za štitnjaču ili neku drugu organsku strukturu i dodatno stimulirati napad antitijela. Antitijela koja uništavaju tkivo vlastitog organizma nazivaju se autoantitijela. Na taj način osjetljivost na gluten može pokrenuti cijeli niz reakcija koje dovode do autoimunih bolesti – ne samo probavnog sustava nego i ostalih.
disbalans crijevne mikrobiote
U našim crijevima nalazi se čak 80% imunoloških stanica, što ih čini vrlo važnim organom, no neadekvatna prehrana i visoki unos antinutirjenata poput glutena, šećera i kvasca te raznih virusnih i bakterijskih čestica može doprinijeti disbalansu između „dobrih” i „loših” crijevnih bakterija.
Je li bezglutenska prehrana dobra za sve osobe, neovisno o zdravstvenom stanju i dobi?
Gluten (skupina proteina pod istim nazivom) nije esencijalan za naš organizam da bismo ga morali unositi prehranom, stoga samim izbacivanjem glutena iz prehrane nećemo si zdravstveno naštetiti. Nasuprot tome, danas je prehrana bez glutena postala pomalo i „modni izričaj” aludirajući na to da, neovisno o njenoj kakvoći, nutiritivnim vrijednostima i stupnju procesiranja, može predstavljati optimalan prehrambeni odabir.
Prehrana bez glutena (ako se ne provodi adekvatno) često puta podrazumijeva izbjegavanje cjelozrnatih žitarica (poput ječma, raži i pira) te samim time i vlakana – za koje postoji adekvatna zamjena, no ona se često puta ne nalazi u industrijski obrađenoj hrani bez glutena. Određeni industrijski proizvodi bez glutena obiluju jednostavnim šećerima, škrobom i općenito su niske prehrambene, a visoke energetske vrijednosti.
Pažljivim odabirom cjelozrnatih žitarica/pseudožitarica i njihovih brašna poput heljde, kvinoje, teffa, amaranta, oraha i slično, možemo adekvatno zamijeniti nedostatak vlakana koji je karakterističan za pojedine bezglutenske proizvode na policama. Fokus i naglasak treba staviti na svježu hranu (visok unos voća i povrća i primjeren unos biljnih/životinjskih proteina) visoke prehrambene vrijednosti, po mogućnosti lišenu aditiva, konzervansa i prehrambenih boja. Manji unos industrijski procesirane hrane neće organizmu napraviti veliku štetu ukoliko postoji općenita svijest o balansu između nutritivno bogate i raznolike prehrane. Hrana koju generalno treba izbjegavati jest ona sa visokim udjelom soli, hidrogeniziranih biljnih masnoća i visokim udjelom šećera/jednostavnih ugljikohidrata, neovisno sadrži li gluten ili ne.
Drugi potencijalni problem s glutenom jest što su svojstva glutena vrlo korisna u prehrambenoj industriji – on je svojevrsno „ljepilo”, poboljšivač određenih tehnoloških svojstava, pa se nerijetko koristi kao aditiv zajedno sa cijelim nizom aditiva koji također mogu predstavljati alergene i antinutritivne komponente. Mnogi znanstvenici tvrde da je upravo uplitanje glutena i njegovo ubacivanje u većinu industrijskih proizvoda rezultiralo toliko prisutnom osjetljivošću kod određenog dijela populacije.
Kome je namijenjena bezglutenska prehrana?
Bezglutenska prehrana namijenjena je i svim zdravim osobama (sportašima, radno aktivnim osobama, mladima u razvoju) koji žele probati nešto drugačiji vid prehrane i na vlastitom tijelu iskusiti je li to adekvatno rješenje za njih. Ona svakako treba slijediti smjernice nutritivno izbalansiranih obroka bogatih vlaknima/prebioticima (inulin, oligosaharidi), nezasićenim masnim kiselinama, proteinima i složenim ugljikohidratima.
Veza između crijeva i mozga nikada nije bila aktualnija nego danas – imajući na umu da se 90% receptora za serotonin nalazi u crijevima. Zdrave i uravnotežene prehrambene smjernice vode nas k zdravoj i raznolikoj crijevnoj mikrobioti – koja je preduvjet za dobro funkcioniranje organizma i prevenciju depresije!
Veselimo se vašim novim prehrambenim izazovima i kreiranju izbalansiranih jelovnika, a u međuvremenu kvalitetan doručak ili međuobrok možete pronaći kod nas – izbalansirane bezglutenske kaše: https://www.grana.hr/product-category/pahuljice-i-musli/
Pratite nas i čitajte na:
Članak napisala: Matea Smojver, univ.spec. food quality and safety