Lucinda Riley jedna je od mojih omiljenih autorica pa je na moj popis za čitanje na godišnjem išla i ova knjiga. U sjeni masline obiteljska je saga šarmantnih, kompleksnih likova i životopisnih opisa. Priča je to puna obrata. Nakon što Helena od svog kuma naslijedi staru kuću na Cipru koja se zove Pandora, odlučuje provesti obiteljski odmor u toj kući u kojoj je zadnji put bila prije dvadeset četiri godine.
„Svatko tko prvi put dođe u Pandoru zaljubit će se dok boravi pod njezinim krovom.“
Pandora je kuća s bazenom, sunčanom terasom i prekrasnim pogledom, nalazi se u idiličnom okruženju. Čini se kao idealno mjesto za odmor, zar ne? Međutim, odmor će biti sve samo ne odmor jer se Heleni i njenoj obitelji u Pandori pridružuju i prijatelji s djecom, kćer Heleninog muža iz prošlog braka koju dugo nije vidio, Helenina prijateljica.
„Kuća naziva Pandora, koja se nekada davno činila poput palače, sada je bila manja nego što je se sjećala. Antikno pokućstvo, koje je njezin kum Angus prevezao iz Engleske… izgledalo joj je vrhunski, elegantno, nedodirljivo… sve je to stajalo poput čuvara u njenom pamćenju.“
Dok Helena priprema kuću za dolazak obitelji i gostiju, i nastoji joj vratiti nekadašnji sjaj, pita se je li povratak bio pogreška. Boravak u Pandori promijenit će živote likova, više ništa neće biti isto. Otkrivaju se tajne, ljubavne veze, povijest…
„Bila je svjesna da je ljeto koje je ovdje u kući svoga kuma provela kao petnaestogodišnjakinja bilo posuto vilinskim prahom prošlosti.“
Ljubav iz prošlosti
Helena se susreće s Alexisom s kojim je imala ljetnu romansu prije dvadeset četiri godine. Čini se da Alexis nije zaboravio Helenu i da prema njoj još uvijek gaji osjećaje. Njezin suprug William, a ni sin, time neće biti zadovoljni. Dolazak u Pandoru pokreće niz događaja, susreću se prošlost i sadašnjost, otkrivaju se neočekivane obiteljske veze.
Značajno mjesto u knjizi zauzima Helenin trinaestogodišnji sin Alex koji očajnički želi saznati istinu o svom biološkom ocu. Dobar dio knjige zauzima Alexov dnevnik pa se priča vrti oko njegovih emocija. Poglavlja su kratka, isprepletena ulomcima iz Alexovog dnevnika.
„Odnos s Alexom oduvijek je općenito bio težak. Helena je gotovo od samog početka znala da je neobično dijete. Bio je vrlo bistar, vrlo je zrelo procesirao informacije. Znao je razmišljati i manipulirati poput iskusnog političara, da bi se zatim u trenu vratio u svoju kronološku dob i ponovno postao dijete.“
Knjigu U sjeni masline sam čitala na moru i zaista sam uživala. S obzirom na vruće ljetne dane bilo je lako vizualizirati Pandoru i njeno idilično okruženje. Imala sam osjećaj da se nalazim upravo na Cipru.
Recenzija i foto: Marijana Glavaš
Povezano: Biserna sestra, još jedan zadivljujući roman Lucinde Riley – Recenzija
