Nazivamo ga sunčanim vitaminom, no steroidna struktura i specifična obilježja čine ga više hormonom nego vitaminom. Za razliku od ostalih vitamina koji se u organizam mogu unositi isključivo hranom ili dodacima prehrani, čarobni vitamin D se može sintetizirati u organizmu, točnije u koži, iz jednog oblika kolesterola (7-dehidrokolesterola), a pod utjecajem UVB zraka, odnosno izlaganjem suncu.
Gotovo 80 % tjelesnih potreba za vitaminom D, ovisno o razini pigmentacije kože koja upija UV svjetlo i stupnju izloženosti suncu, može se proizvesti u organizmu. Ipak, procjenjuje se da više od milijarde ljudi diljem svijeta ima niske koncentracije vitamina D, zbog čega se s pravom govori o “pandemiji” hipovitaminoze D, pa se razmatraju ozbiljne posljedice na javno zdravstvo.
Dakle, osobe koje nisu često izložene suncu mogu imati manjak vitamina D u organizmu. To su starije, nepokretne osobe u domovima, raznim institucijama, čak i osobe koje žive u gradovima s puno smoga kao i one koje prečesto koriste zaštitna sredstva za sunčanje. Naravno, što je veći zaštitni faktor manje se vitamina D stvara u organizmu.
Zanimljivo je da vitamina D u organizmu ne može biti viška jer naše tijelo regulira njegovu količinu.
Simptomi manjka vitamina D
Kronična bol u mišićima koja se čini nepovezana s tjelovježbom je jedan od čestih simptoma manjka vitamina D. Zatim, bol u kostima, koju možete prepoznati po tome što zahvaća veće dijelove tijela u usporedbi s mišićnom boli, je čest simptom hipovitaminoze vitamina D. Osim toga, kroničan umor i smanjenje izdržljivosti kod tjelovježbe su mogući fizički simptomi.
Od psihičkih simptoma, posebice u zimsko doba, mnogi pate od lošeg raspoloženja koje može prerasti u depresiju, što je djelomično objašnjeno smanjenju izlaganja sunčevoj svjetlosti. Također, manjak vitamina D može poremetiti miran san i smanjiti njegovu kvalitetu. Drugi mogući simptomi su sporo zarastanje rana, vrtoglavica, ispadanje kose, kardiovaskularni problemi te kronične upale kao posljedica slabog imuniteta.
Zadaci vitamina D
U nedostatku vitamina D, kalcij se ne može adekvatno apsorbirati pa kod pojedinaca dolazi do osteoporoze. Istražena je i dokazana njegova djelotvornost i uloga kod malignih oboljenja te autoimunih bolesti (reumatoidni artritis, multipla skleroza, lupus). Vitamin D doprinosi razvoju i mineralizaciji kostiju.
Pojačan unos vitamina D također se preporučuje osobama s bolestima probavnog sustava (Chronova bolest, celijakija, bolesti gušterače). U njihovom slučaju unos vitamina D potreban je zbog ovisnosti o vitaminu D u procesu apsorpcije hranjivih tvari.
Izvori vitamina D3
Kako smo već rekli, vitamin D se najbolje sintetizira u organizmu pomoću sunčevih zraka. U zimskom razdoblju to je malo slabije no ljeti, pa se preporučuju dodatni unosi vitamina D.
Postoji ograničeni broj namirnica kojima se vitamin D može unijeti u organizam. On je topiv u mastima pa je masnija hrana odličan izbor za povećanje njegove koncentracije u tijelu.
Najboljim izvorom vitamina D smatraju se riba, riblje ulje (ulje bakalara), losos, tuna i sardine. U pravilu, sva masnija riba bogata je vitaminom D. Mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, gljive i pileća jetrica su također dobri izvori vitamina D.
Osobe koje su intolerantne na laktozu, alergične na ribe ili jednostavno izbjegavaju te grupe namirnica mogu imati niske razine vitamina D u organizmu, no to mogu nadoknaditi dodacima prehrani.
Izvori: vasezdravlje.com, plivazdravlje.hr, ljekarne-prima-farmacia.hr