Jedinstveno arheološko otkriće u Mohovu
Uvod u otkriće
U srpnju 2025. godine, u selu Mohovo, smještenom uz obale Dunava nedaleko od Iloka, napravljen je izvanredan arheološki pronalazak. Ovo otkriće uključuje rimsku vojnu stražarnicu koja otkriva nove tragove povijesti ovog područja. Direktor Instituta za arheologiju, Marko Dizdar, predstavio je rezultate iskopavanja koja su započela u travnju, a otkriće je izazvalo veliko zanimanje među stručnjacima i ljubiteljima povijesti.
Opis arheološkog nalazišta
Otkrivena stražarnica dio je limete, granice Rimskog Carstva koja je prolazila duž Dunava, a datira iz kraja drugog stoljeća. "Ova rimska kula za nadzor je do sada jedina takve vrste koja se nalazi u Hrvatskoj. Najbliža slična struktura nalazi se u blizini Budimpešte," izjavio je Dizdar. Ova kula nije samo građevinski objekt, već važan element koji svjedoči o vojnoj i strateškoj moći Rimljana.
Građevinska struktura
Drvena kula je imala tri kata, a oko nje su se nalazili obrambeni jarcima široki šest metara i duboki 2,5 metra. Rimskim legionara korištena je za nadzor granice carstva, a sama struktura otkriva napredne metode gradnje u to doba. Ovakva otkrića pomažu arheolozima da bolje razumiju način na koji je rimsku vojnicu bila organizirana i kako su se nosili s vojnim izazovima.
Artefakti i svakodnevni život
Na arheološkom nalazištu pronađen je niz artefakata koji pružaju fascinantan uvid u svakodnevni život na rimskim granicama. Među njima su broševi, fragmenti oružja, konjska oprema i keramika. Među najistaknutijim nalazima je željezna sjekira, koja je vjerojatno korištena kao alat. Ovi predmeti ne samo da ilustriraju vojnu opremu, već i prehrambene navike i način života rimskih vojnika.
Kultura Vinkovci
Osim rimskih ostataka, istraživači su pronašli i tragove prapovijesnog naselja koje je pripadalo kulturi Vinkovci. Ova kultura, koja se pojavila na početku brončanog doba, obuhvaća razdoblje između 2500. i 2200. godine prije Krista. Muhovo je stoga postalo mjesto gdje se susreću različiti povijesni periodi, pružajući jedinstven uvid u razvoj ljudske civilizacije u ovom dijelu Europe.
Značaj istraživanja
Dizdar ističe kako su istraživanja važna za uključivanje limete, kao granice Rimskog Carstva, na UNESCO-vu listu zaštićene kulturne baštine. To bi pridonijelo očuvanju ovog bogatog nasljeđa i potaklo daljnja istraživanja, koja bi mogla otkriti dodatne aspekte rimske i prapovijesne povijesti Hrvatske.
Financiranje i budućnost istraživanja
Iskopavanja u Mohovu financira Ministarstvo kulture i medija, a očekuje se da će se radovi nastaviti i sljedeće godine. Ova kontinuirana istraživanja pružaju priliku za dublje razumijevanje bogate povijesti ovog područja, dok istovremeno potiču zajednicu na očuvanje i valorizaciju kulturne baštine.
Zaključak
S obzirom na sve aspekte koji su otkriveni tijekom arheoloških iskopavanja u Mohovu, ovo otkriće ne samo da obogaćuje našu povijest, već i otvara nove puteve za daljnja istraživanja i razumijevanje života u prošlim vremenima. Ovaj pronalazak je pravi dragulj koji će zasigurno privući pozornost mnogih zaljubljenika u povijest.