Prekomjerni turizam u Europi: Mjesta koja se bore protiv preplavljenosti turista

U posljednjim godinama, sve više europskih destinacija suočava se s rastućim problemom prekomjernog turizma, što ima značajan utjecaj na kvalitetu života lokalnog stanovništva. Mnoge metropole i turističke oaze sada su odlučile poduzeti mjere kako bi kontrolirale broj posjetitelja i očuvale svoj identitet i resurse. Ovaj članak istražuje koliko su ozbiljni ti problemi i kako se različiti gradovi prilagođavaju novonastalim okolnostima.

Španjolska: Borba za stambena prava

Španjolska, koja je jedna od najomiljenijih turističkih destinacija, doživlja porast prosvjeda zbog prekomjernog turizma. U Barceloni se planira zabrana iznajmljivanja stanova turistima do 2028. kako bi se adresirala spirala stambene krize. U Malagi su vlasti uvele trogodišnju zabranu registracije novih najamnina za odmor, a u travnju je povećan turistički porez na 6,75 eura po noći za hotele s pet zvjezdica. Ova su mjera dio šire strategije za obuzdavanje turističkog pritiska na infrastrukturu i stambeno tržište.

Italija: Venecija pod zaštitom

Venecija, jedan od najslikovitijih gradova na svijetu, postala je ikona anti-turističkih mjera. Od proljeća 2025. godine, svaki posjetitelj će morati platiti naknadu od 5 eura, dok su brodovima za krstarenje zabranjen ulaz u povijesni centar. Dodatno, planiraju se ili su već uvedene zabrane pristupa grupama većim od 25 ljudi. Venecija nije sama: Portofino i Rim također su uveli mjere za smanjenje gužvi i očuvanje kulturnih znamenitosti.

Grčka: Ograničavanje posjeta drevnim lokalitetima

Grčka, poznata po svojoj bogatoj povijesti i prirodnim ljepotama, suočava se s velikim brojem turista. Santorini i Mykonos planiraju ograničiti broj brodova za krstarenje i uvesti naknade za posjetitelje. U Ateni, na Akropolisu će daily kapacitet biti ograničen na 20,000 posjetitelja, a planira se i uvođenje vremena ulaska kako bi se razbila gužva.

Portugal: Sintra kao primjer sukoba

Sintra, poznata po svom bajkovitom ambijentu, nazvana je "zagušenim zabavnim parkom" zbog masovnog turizma. Lokalne vlasti suočavaju se s problemima pretrpanosti, a stanovnici su organizirali prosvjede protiv daljnjih komercijalizacija grada, posebice protiv izgradnje novih hotela. Održivost turističkih praksi postala je urgentna tema među lokalnim stanovništvom.

Nizozemska: Kretanje Amsterdama prema održivosti

Amsterdam je bio među prvim gradovima koji su implementirali stroge mjere kako bi kontrolirali turizam. Grad više ne odobrava izgradnju novih hotela osim ako neki ne zatvore svoja vrata. Uz to, brodovi za krstarenje bit će potpuno zabranjeni do 2035. godine, a vlasti su postavile prag od 20 milijuna godišnjih posjetitelja koji mogu prenoćiti u gradu.

Maltanski izazovi: Potreba za moratorijem

Malta se suočava s istim izazovima kao i druge europske destinacije. Infrastruktura ne može podnijeti vrtoglavi broj turista, što uzrokuje probleme s otpadom, vodoopskrbom i prometnim gužvama. Aktivisti pozivaju na moratorij za nove hotele, koji bi mogao smanjiti pritisak na resurse i zajednicu.

Hrvatska: Zakonodavne promjene radi očuvanja kulturološkog blaga

U Hrvatskoj, gradovi poput Dubrovnika i Splita počeli su primjenjivati novčane kazne za "neprimjereno" turističko ponašanje. Dubrovnik je uveo ograničenja za brodove za krstarenje, dok je Hvar postavio stroga pravila o buke koja utječu na lokalno poslovanje.

Francuska: Akcijski plan protiv gužvi

U Francuskoj, vlada posebnu pozornost posvećuje mjestima poput Pariza i Mont-Saint-Michel. Pariz se suočava s ilegalnim kratkoročnim najmovima, a uvest će se strože kazne za njihove vlasnike. Na otoku île-de-Bréhat, uvedena je kvota za dnevne posjetitelje, ograničavajući pristup u uvjetima visoke sezone.

Češka: Borba protiv turističkog prekomjernog opterećenja

U Pragu, mjere za suzbijanje prekomjernog turizma uključuju zabranu organiziranih pub crawla, kao i ograničenja za kratkoročne najmove. Udio prekomjernog turizma u Češkoj postaje sve veći prioritet.

Ovaj trend ukazuje na potencijalno novo razdoblje za europski turizam, a lokalne zajednice konačno preuzimaju kontrolu nad vlastitom sudbinom, tražeći ravnotežu između očuvanja kulturne baštine i dobrodošlice turistima.