Berba pogrešaka

Projekt se razvija iz koncepta “berbe pogrešaka”, koji služi kao obrazovni alat za dizajnere složenih sustava. Ovaj fleksibilan pristup omogućava ponovno konfiguriranje komponenti i procesa kako bi se prilagodili različitim kontekstima i ciljevima. Berba pogrešaka prepoznaje te pogreške kao izvore jedinstvenog uvida koji se mogu iskoristiti za unapređenje otpornosti na izazove s kojima se suočavamo.

Prijedlog za Novo Razumijevanje

U središtu Inteligencije pogrešaka leži prijedlog da svaki lokalitet nosi svoje specifične pogreške, koje su često univerzalne i pojavljuju se u raznim kontekstima. Projekt ukazuje na važnost sagledavanja pogrešaka kao potencijalnih resursa za kolektivnu korist, potičući preispitivanje postojećih normi i metoda dizajniranja.

Institut za pogreške

Tijekom Venecijanskog Biennala, Inteligencija pogrešaka će biti predstavljena kroz fizičku manifestaciju pod nazivom Institut za pogreške. Ova nomadska istraživačka institucija posvećena je istraživanju prostornih pogrešaka s ciljem postizanja kolektivnog dobra. Otvorena je za sve sudionike, od arhitekata i dizajnera do znanstvenika i ruralnih inovatora, koji imaju želju pridonijeti razumijevanju i inovativnom korištenju pogrešaka.

Komponente Projektne Manifestacije

Institut za pogreške pozdravlja posjetitelje u svojem mobilnom obliku, koji uključuje “repozitorij pogrešaka” i tri imaginarija. “Repozitorij pogrešaka” predstavlja analognu i digitalnu arhivu koja identificira i klasificira prostorne pogreške, obuhvaćajući tri glavne kategorije: proizvode, resurse i višak. Iako se fokusira na teritorij Hrvatske, zamišljen je kao otvorena platforma s međunarodnim dosegom.

Tri Imaginarija

Tri imaginarija unutar Instituta daju špekulativne dizajnerske odgovore na odabrane pojave iz različitih obitelji pogrešaka. “Zli proizvod” preispituje turističku infrastrukturu koristeći domišljatost ilegalnih naselja za odmor; “FreeZone resursa” istražuje napuštene prostore poput smeđih polja kao eksperimentalne zone za kolektivnu upotrebu; i “slojevi višak” koristi otpad kao materijal za stvaranje novog stambenog prostora koji je otporan na klimatske promjene. Ove alternativne pristupe arhitekturi i urbanom planiranju kritički se pozicioniraju u odnosu na konvencionalne prakse planiranja koje su često neinkluzivne.

Suradnici i Organizacija

Ovaj projekt podržava Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, a kustosica je Ida Križaj Leko. Izlagači uključuju Institut za pogreške i članove kao što su Ana Bojar, Jana Čulek, Marino Krsticic-Furić, Ana Tomiza, Iva Perunić, i Marko-Luka Zubčić. Organizaciju projekta preuzelo je Udruženje hrvatskog arhitekata (CAA).