Uloga samosvijesti kod odraslih i djece u kontekstu mentalnog zdravlja
Odrasli s razinom samosvijesti o vlastitim izazovima mentalnog zdravlja, kao što su depresija, anksioznost ili ADHD, mogu prepoznati kada tehnologija, poput chatbota, nedovoljno reagira na njihove emocionalne potrebe. Naime, u tim situacijama, odrasli mogu shvatiti da su interakcije s digitalnim pomoćnicima često površne i nezadovoljavajuće. Međutim, djeca, koja često ne posjeduju istu razinu samosvijesti, mogu biti ranjivija na negativne učinke takvih interakcija. Bez razumijevanja kako digitalna komunikacija može štetiti njihovom mentalnom zdravlju, mogu potraživati interakcije koje ga dodatno narušavaju.
Emocije adolescenata i izazov razvoja
Adolescenti se često nalaze u procesu emocionalnog sazrijevanja. Kako su njihovi mozgovi još uvijek u razvoju, emocionalne reakcije mogu biti intenzivne i neproporcionalne, što otežava razmišljanje o posljedicama vlastitih odluka. Roditelji često postavljaju pitanje: “Što ste razmišljali?”, no istina je da adolescenti ponekad ne razmišljaju o posljedicama svojih postupaka. Ova pozicija stvara kontrast između intelektualnog razumijevanja da tehnologija može manipulirati korisnicima i stvarnosti da mladi ljudi još uvijek uče kako kontrolirati svoje emocionalne odgovore.
Informiranje o motivima iza tehnologije
Roditelji i skrbnici trebaju razgovarati s djecom o motivima koji stoje iza tehnologije koju koriste. Važno je objasniti da mnogi chatboti i aplikacije imaju komercijalne interese, a osobni podaci korisnika često se dijele ili prodaju. Također, važno je istaknuti da zakoni koji se primjenjuju na ljudske terapeute ne pokrivaju tehnologiju koja može biti emocionalno manipulativna.
Modeliranje zdravih odnosa
Roditelji imaju ključnu ulogu u modeliranju zdravih međuljudskih odnosa. Mogu pokazati ljubaznost i empatiju u svakodnevnim situacijama, poput interakcije s blagajnikom ili sudjelovanja u zajedničkim aktivnostima. Tako se djeca mogu osjećati sigurnije i povezano unutar svoje zajednice. Odrasli često moraju preispitati vlastite digitalne navike kako bi bili primjer svojoj djeci.
Praćenje vremena provedenog pred ekranom
Preporučuje se da roditelji postave jasne granice oko korištenja digitalnih uređaja. Umjesto da odmah pruže pametni telefon, mogu započeti s jednostavnijim uređajem i odobravati aplikacije postupno. Uključivanje djece u razgovore o vremenu provedenom pred ekranom može stvoriti osjećaj odgovornosti. Na taj način djeca uče kako pravilno upravljati svojim digitalnim vremenom.
Nadzor povijesti korištenja aplikacija također može biti koristan. Roditelji bi trebali pratiti koliko vremena njihova djeca provode pred ekranom, bez obzira na to igraju li igrice ili komuniciraju s prijateljima. Postavljanje granica vidi se kao oblik odgovornog roditeljstva koji pomaže dječjoj emocionalnoj stabilnosti.
Alternativni resursi za podršku
- allcove – Mjesto za mlade koje nudi različite usluge uključujući podršku za mentalno zdravlje.
- Zdrav razum Media – Neprofitna organizacija koja pruža recenzije i savjete o medijima i tehnologiji.
- Loše dupe djevojke – Program usmjeren na osnaživanje mladih djevojaka.
- #GodformEdia – Program u kojem tinejdžeri pomažu jedni drugima u upravljanju digitalnim životima.
- Veće dobro u obrazovanju – Zbirka resursa za roditelje usmjerena na emocionalno blagostanje.
- Lijevo – Aplikacija za mlade koja nudi alate za mentalno zdravlje.
- Tinejdžerka – Mjesto gdje tinejdžeri mogu razgovarati s vršnjacima o svojim problemima.
- Djeca i ekrani – Organizacija koja nudi savjete za roditelje o upotrebi tehnologije.
