Na Bleiburgu u Austriji, ovog petka (16.5.) obilježena je 80. obljetnica mučeništva, a već na pitanje tko je tamo umro, napisano je da su Spears razbijene desetljećima, kako navodi Njemački. Ova obljetnica dolazi u kontekstu kontroverzi koje prate ovaj događaj.
Austrija je zabranila određena masovna okupljanja vezana uz obilježavanje Bleiburga, jer su na mjestu događaja, pored civila koji su se “pobjegli iz partizana” na kraju rata, mnogi pripadnici ustaških i sličnih vojski okupili nakon pada vlasti. Ovaj događaj se percipira kao desničarska ekstremistička proslava Nezavisne Države Hrvatske prema mišljenju austrijskog parlamenta, unatoč tome što se među zaštitnicima događaja nalaze hrvatski parlament i Hrvatska katolička crkva.
Ove godine, unatoč zabrani i prisutnosti austrijske policije, okupilo se samo stotinu ljudi, no događaj je i dalje bio službeno obilježen. Predsjednik austrijskog parlamenta i vlade hrvatski veleposlanik u Austriji, Danijal Glunčić, položio je vijenac na spomen žrtvama, a misa je održana u župnoj crkvi u Bleiburgu.
Organizator skupa, počasni odjel Bleiburga, apelirao je na Austrijski ustavni sud da ukine zabranu. Postoji uporna spekulacija kako bi najviša sudska instanca mogla donijeti odluku u korist organizatora. Dario Brentin, politolog iz Centra za jugoistočne europske studije na Sveučilištu u Grazu, ističe da ipak trenutačno u Austriji ne postoji politička volja za promjenu statusa tog događaja.
Pretvaranje u neonacističku manifestaciju
Brentin naglašava da trenutačno nema volje za ponovnim oživljavanjem komemoracije na Bleiburgu ili osporavanjem zabrane. Stranka za slobodu Austrije može biti zainteresirana za problematiku, ali dosad nema indikacija da će se oblikovati širi politički pritisak ili solidarnost oko ovog pitanja. U posljednjem desetljeću, percepcija događaja se značajno promijenila, uslijed povećanog interesa novinara i političara za nepravilnosti u organizaciji okupljanja, zbog čega je i došlo do revizionističke interpretacije sjećanja na taj događaj.
Jugoslavenska odgovornost i hrvatski revizionizam
“Nepravilnosti” uključuju istaknute ustaške simbole i slogane. Tijekom godina, Bleiburg se pretvorio u mjesto okupljanja za hrvatske političke snage koje se bore za reviziju povijesti. Međutim, pobjedničke jugoslavenske vlasti, koje su 1945. godine predale britanskoj vojsci zarobljene ustaše, također su doprinijele nastanku brojnih sporova.
Najveći dio sukoba dolazi iz situacije u kojoj su bez suđenja pogubljeni deseci tisuća zatvorenika, uključujući mnoge nevine ljude. Božo Kovačević, bivši hrvatski diplomat, ističe da su u doba komunističke Jugoslavije vrlo često postojali problemi s slobodnim istraživanjem događaja vezanih uz Bleiburg i što se dogodilo nakon rata.
On također ukazuje na tendencije ekstremnih nacionalističkih snaga koje pokušavaju revidirati povijesne činjenice, predstavljajući žrtve kao borce za demokratsku Hrvatsku.
Austrija također ima svoje “prljavo rublje”
Očigledno je da su pogubljenja bez suđenja predstavljala zločin. Međutim, austrijski političari često zanemaruju karakter Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je bila bazirana na suradnji Hitlera i Mussolinija. Nova vlast NDH objavila je rat Sjedinjenim Državama i provodila rasne zakone, dok je Pavelićeva vlada organizirala brojne likvidacije visoko rangiranih protivnika.
Puno vremena nakon službene kapitulacije Njemačke, vojska NDH nastavila se boriti protiv partizana.
Prema riječima stručnjaka, tumačenje povijesti koje dolazi od počasnog Bleiburg odjela predstavlja apsolutni revizionizam, što je razumljivo u svjetlu stajališta austrijskih vlasti, koje ne žele prihvatiti takvo revidiranje povijesne istine.
Međutim, austrijska politika suočava se s rastom desničarskih snaga, a to pitanje se ne može smatrati zauvijek definiranim.
Izvor: Deutsche Welle (DW)
