Turizam u Hrvatskoj: Izazovi i Održiva Rješenja
Uvod u turističku ekspanziju
Hrvatska se posljednjih godina prometnula u jednu od omiljenih turističkih destinacija Europe, s više od 20 milijuna posjetitelja godišnje. Njene hrapave obale, netaknute vode i brojne uvale privlače turiste iz svih dijelova svijeta. No, rapidan rast turizma donosi i brojne izazove za okoliš, posebno uzduž Jadranskog mora.
Prirodne ljepote i strahovi
Plaža Sakarun, smještena na otoku Dugi Otok, često se naziva "Hrvatska Kariba" zbog svojih tirkiznih voda i bijelog pijeska. Međutim, uz cijelu ljepotu plaže, stručnjaci su zabrinuti zbog utjecaja turizma na okoliš. Uklanjanje mediteranske morske trave Posidonije, koja je vitalna za morski ekosustav, dovodi do ozbiljnih posljedica. Teški strojevi uklanjaju sediment, a to rezultira gubitkom obale, što se ne može nadomjestiti.
Značaj Posidonije
Geologinja Kristina Pikelj sa Sveučilišta u Zagrebu prepoznaje važnost Posidonije, nazivajući je "Morskim plućima". U 2021. godini pokrenula je projekt praćenja stanja plaže Sakarun, usmjeren na edukaciju lokalnog stanovništva i turista o njezinoj vitalnoj ulozi. Tijekom zadnjih nekoliko godina, Posidonia je ostavljena na obali kako bi se smanjio njen gubitak, iako to nije naišlo na opće razumijevanje među posjetiteljima.
Umjetne plaže: Potreba ili smetnja?
Kako se broj turista povećava, lokalne vlasti pribjegavaju izgradnji umjetnih plaža i prehranama na plažama. Ova praksa uključuje dodavanje sedimenata kako bi se suzbila erozija, no ovaj pristup često rezultira pokrivanjem prirodnih stjenovitih dijelova šljunkom ili betonom. U nekim slučajevima, mora se ponoviti svake godine kako bi plaže ostale privlačne turistima, što stvara dodatne troškove.
Primosten: Grad plaža i njegovi izazovi
U Primostenu, koji se često naziva "gradom plaža", izgradnja umjetnih plaža postala je sveprisutna. Zbog erozije, prirodni dijelovi obale se nastavljaju smanjivati, a grad se suočava s dilemma. Gradonačelnik Stipe Petrina ističe kako se važnost umjetnih plaža ne može zanemariti, s obzirom na to da je turizam ključan za lokalnu ekonomiju.
Utjecaj na morski ekosustav
Za razliku od drugih mediteranskih zemalja, Hrvatska se suočava s jedinstvenim izazovima zbog manje slatkovodnih tokova koji se ulijevaju u Jadransko more, što ga čini ranjivijim na prekomjernu gradnju i zagađenje. Betoniranje i nepoštivanje propisa dodatno pogoršavaju stanje morskog ekosustava.
Edukacija i svijetla budućnost
Stručnjaci pozivaju na jaču edukaciju lokalnog stanovništva i vlasti o važnosti održivog turizma. Osvješćivanje o ekološkim pitanjima može dovesti do usvajanja održivijih rješenja koja će zaštititi prirodne ljepote i resurse Hrvatske. "To osvajanje mora nije dobro i treba ga obeshrabriti", naglašava Dalibor Carevic sa Fakulteta za građevinarstvo.
Zaključak
Hrvatska se suočava s kompleksnim izazovima kada je u pitanju održivi turizam. Uz pravu edukaciju i zajedničke napore, moguće je sačuvati prirodnu ljepotu zemlje i osigurati prosperitet za buduće generacije. Važno je da se nastavi dijalog između turističke industrije, lokalnog stanovništva i stručnjaka kako bi se postigla ravnoteža između turizma i očuvanja prirode.
