Svjetski dan izbjeglica, koji se obilježava svake godine, podsjeća nas na izazove s kojima se suočava više od 122 milijuna ljudi raseljenih diljem svijeta. Ove godine, događaji su se održali u gradovima širom svijeta, ali svjetlo je usmjereno na kritičnu ulogu koju izbjeglice igraju u globalnoj modnoj industriji, čija ukupna vrijednost iznosi 1,5 bilijuna dolara. Ova tema, iako često zanemarena, leži ispod površine mode i osvjetljava stvarnu borbu i potencijal izbjeglica.
U Aziji, skupine radnika i aktivista za prava izbjeglica organizirale su rasprave na tu temu, očigledno podsjećajući vlade i vlasnike tvornica na njihovu često nerazvijenu borbu. Mnoge vlade zataškavaju pitanje zapošljavanja izbjeglica, naglašavajući nisku plaću i dostupnost radne snage kao glavne razloge. U ovom kontekstu, očigledno je da izbjeglice znatno pridonose modnoj industriji, ali također su često izložene eksploataciji.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana izbjeglica – “solidarnost s izbjeglicama” – posebno se osjetila u Bangkoku gdje je započela inicijativa nazvana “Stitch In Time”. Ovaj projekt, koji je osmislila umjetnička terapeutkinja Gerda Liebmann, predstavlja način isticanja priča vijetnamskih izbjeglica kroz vez. “Počeo je kao projekt američke marke, jedinstven način izrade naljepnica koristeći tradicionalni vez”, izjavila je Liebmann.
Liebmann ističe da ovaj projekt ne radi samo na terapijskom nivou, već i pomaže izbjeglicama da pronađu nove načine izražavanja i financijsku samostalnost. “Ovo je više od kreativnog izražavanja; to je mogućnost za ekonomsku slobodu koja mnogima nedostaje.”
Filippo Grandi, visoki povjerenik UN-a za izbjeglice, naglašava hitnost situacije, opisujući rekordne brojeve ljudi koji su prisiljeni napustiti svoje domove. U Aziji, gdje se odvija velik dio globalne proizvodnje odjevnih predmeta, izbjeglice su našle svoje mjesto, ali i suočavaju se s brojnim izazovima. Turska, na primjer, danas je dom za više od 2,9 milijuna sirijskih izbjeglica, a taj broj varira zbog različitih faktora, uključujući dobrovoljne povratke i sekundarne migracije.
Situacija s izbjeglicama u Bangladešu također je alarmantna, gdje se više od milijun Rohingya izbjeglica suočava s teškim uvjetima u prepunim kampovima. Veleposlanik Bangladeša na Tajlandu, Faiyaz Murshid Kazi, ističe da su mnoge zemlje domaćini izbjeglica najmanje razvijene, suočavajući se s nesrazmjernim teretom ovog problema.
Tajland se nalazi na sličnom putu s procjenama od 82.400 Mjanmarskih izbjeglica koji žive u kampovima postavljenim uz granicu. Ova područja, poput Mae Sota, imaju velike industrijske zone, ali i više od 210.000 migranata iz Mjanmara koji se suočavaju s nehumanim radnim uvjetima, s plaćama koje često ne zadovoljavaju minimalne uvjete. Sindikalne vođe upozoravaju na ozbiljnost situacije dok pokušavaju zaštititi prava svih radnika, uključujući i izbjeglice.
Unatoč naporima kao što je projekt “Stitch In Time”, globalni modni brendovi također moraju stati na kraj problemu. Brza maloprodaja, poput Uniqloa, surađuje s UNHCR-om od 2006. godine, a suradnja se proširila na obrazovanje i profesionalno usavršavanje. Ova vrsta društveno odgovornog poslovanja može pomoći u situaciji u kojoj su izbjeglice prečesto zanemarene.
Međutim, veliki broj proizvođača i dalje se suočava s izazovima jer vlade zabranjuju izbjeglicama legalan pristup radu. Aktivisti ukazuju na to da je pružanje rada osnovno pravo koje izbjeglice zaslužuju, a ne privilegija. “Održavanje izbjeglica u kampovima je dehumanizirajuće, nalikuje hranjenju životinja u zoološkom vrtu”, naglašava Hafsar Tameesuddin, generalni tajnik Mreže za prava izbjeglica u Aziji i Tihom oceanu.
Kao što mnogi aktivisti napominju, potrebna su konkretna rješenja i međunarodna suradnja kako bi se osiguralo dostojanstveno radno mjesto za izbjeglice. “Neophodno je da se smanje pravne rupe i osigura isplata pravedne plaće,” navodi se u izvještajima.
U tom kontekstu, izbjeglice ne bi bile samo predmet solidarnosti, već aktivni sudionici u gospodarskoj zajednici, čime bi se obogatili i oblikovali svijet kroz svoje priče.
Kao posljednje, svi se slažemo da je ključno promijeniti percepciju izbjeglica u društvu. Umjesto da ih doživljavamo kao prijetnju, trebamo ih gledati kao potencijalne suučesnike u stvaranju boljeg društva, gdje se solidarnost može manifestirati kroz rad, priliku i zajedničku borbu.
