Glavna slika Slavko Midzor/Pixsell
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović našao se u središtu kontroverze nakon izjava o potrebi za dijalogom s Rusijom, što je izazvalo snažne reakcije iz vlade. Njegovi stavovi, koji su prema riječima premijera Andreja Plenkovića „učinkovito branili interese Moskve“, doveli su do sukoba između dva najvažnija politička čelnika u zemlji.
Milanović je izjavio da ne vidi opravdanja za nedostatak dijaloga između zapadnih vođa i Rusije, naglašavajući da je važno razgovarati čak i s protivnicima. Ovaj stav izazvao je oštre kritike premijera Plenkovića, koji je istaknuo da predsjednik zapravo brani poziciju Kremlja, a ne Hrvatske.
“Imamo njega, koji je tri godine učinkovito branio položaj Kremlja više od položaja Hrvatske, Zapada i svih ostalih, a to je ovdje dopušteno kao da je to normalno”, rekao je Plenković novinarima.
Ova izjava ukazuje na ozbiljnost situacije. Plenković je ukazao na kontekst u kojem se nalazi Hrvatska, naglašavajući da Rusija vodi agresivni rat protiv Ukrajine. Potporu ukrajinskoj borbi za slobodu i teritorijalni integritet smatra ključnim za stabilnost cijelog europskog kontinenta.
“Rusija je ona koja je okupirala i ilegalno pripojila četiri ukrajinske regije plus Krim. Rusija je odgovorna za milijune izbjeglica i raseljenih osoba, za uništavanje ukrajinskih gradova i infrastrukture”, podsjetio je premijer.
Plenkovićove riječi jasno ukazuju na stav hrvatske vlade prema stanju u Ukrajini. Prema njemu, Milanovićeve izjave sramote Hrvatsku i ostavljaju dojam da država podržava politiku Moskve. Ovaj sukob između načela diplomacije i realnosti suvremenog geopolitičkog okvira postavlja pitanja o budućem usmjerenju hrvatske vanjske politike.
