Vježbanje i osobnost: Kako nas karakteristike oblikuju
U današnjem svijetu zdravlja i fitnessa, postoje mnoge predrasude o tome što bi idealna rutina trebala uključivati. Međutim, nova studija iz Velike Britanije pokazuje da uživanje u tjelesnoj aktivnosti može imati više veze s našom osobnošću nego s našom fizičkom kondicijom. Kako je istraživanje pokazalo, osobine ličnosti igraju ključnu ulogu u tome kako se ljudi odnose prema vježbanju.
Predstavljanje studije
Istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Frontiers in Psychology provedeno je na University College London (UCL) i obuhvatilo je 132 odrasle osobe. Sudionici su podijeljeni u dvije skupine: jedna skupina sudjelovala je u strukturiranom programu vježbanja, dok su se drugi oslanjali na osnovna istezanja i svakodnevne aktivnosti. Na početku istraživanja, svi sudionici položili su test ličnosti temeljen na osobinama “Velike pet” – ekstraverzija, ugodnost, savjesnost, neurotizam i otvorenost.
Ekstroverti i njihovi treninzi
Ekstroverti su tijekom studije tendirali odabrati intenzivne oblike vježbanja, poput HIIT-a (intervalnog treninga visokog intenziteta). Iako je njihova sklonost zahtjevnijim treninzima jasno izražena, nije se pokazala niža stopa odustajanja od programa u odnosu na introvertne sudionike. Ovo može biti iznenađujuće, s obzirom da se očekuje da bi veća ekstrovencija donijela i više uspjeha u tim aktivnostima.
Neuroticizam i sporiji pristup
Sudionici s višim razinama neurotizma često su izražavali anksioznost vezanu uz fizičku aktivnost. Umjesto da se opterećuju intenzivnim treninzima, radije su se odlučivali za sporije aktivnosti koje su uključivale vježbanje kod kuće. Ova skupina izbjegavala je praćenje otkucaja srca te se nije prekomjerno naprezala. Zanimljivo je primijetiti da su sami sudionici u ovoj skupini doživjeli značajno smanjenje razine stresa do kraja istraživanja.
Savjesnost i aktivne navike
Sudionici koji su se isticali visokom razinom savjesnosti već su imali razvijene dobre navike prije početka istraživanja. Međutim, pokazalo se da to ne utječe nužno na njihovu sklonost uživanju u samim treninzima. Naprotiv, oni koji su imali visoki stupanj otvorenosti prema novim iskustvima pokazali su veću fleksibilnost i volju da istražuju različite oblike tjelesne aktivnosti, kao što su ples ili planinarenje, čak i ako nisu uživali u svakom segmentu programa.
Utjecaj osobnosti na dugoročnu motivaciju
Kroz ovo istraživanje, postaje jasno da je važno prepoznati kako naše osobnostne karakteristike i mentalne sklonosti utječu na našu motivaciju i dosljednost u vježbanju. Umjesto da se prisiljavamo na rutine koje možda nisu u skladu s našim karakterom, može biti korisnije potražiti aktivnosti koje nas prirodno privlače. Na taj način, ne samo da ćemo postati fizički aktivniji, već ćemo i uživati u procesu, što dugoročno vodi do boljih rezultata.
