Ultra obrađena hrana: Što trebamo znati?
U posljednjih nekoliko desetljeća, promijenila se slika prehrambenih navika diljem svijeta. Prehranjivanje se od tradicionalnih, minimalno obrađenih namirnica sve više okreće prema ultra obrađenoj hrani, koja može imati sve veću dominaciju na našem tanjuru. Iako su mnogi potrošači svjesni rizika koji dolaze s prekomjernom konzumacijom ovih proizvoda, važno je razumjeti prirodu i učinak ultra obrađene hrane na naše zdravlje.
1. Evolucija prehrambenih navika
U 20. stoljeću, većina hrane koju su Amerikanci konzumirali bila je minimalno obrađena. Međutim, nakon Drugog svjetskog rata došlo je do procvata u proizvodnji visoko prerađene hrane. Ova promjena je bila potaknuta potrebom vojske za hranom koja se može lako transportirati i duže čuvati. Napredak u tehnologijama kao što su sušenje, dehidracija i korištenje kemijskih konzervansa, omogućio je da razne namirnice postanu pristupačnije široj javnosti.
2. Kako prepoznati ultra obrađenu hranu
Izraz “ultra obrađena hrana” prvi put se pojavio u 1980-im, no istaknuo se 2009. godine zahvaljujući radu brazilskog epidemiologa Carlosa Monteira i njegovih kolega. Ova vrsta hrane obično sadrži industrijski prerađene sastojke koje ne bismo našli u prosječnoj kuhinji, poput emulgatora, pojačivača okusa i gelova.
Sustav koji su razvili Monteiro i suradnici, nazvan NOVA, klasificira hranu u četiri glavne kategorije:
- Neobrađena ili minimalno prerađena hrana: Primjeri uključuju voće, povrće, jaja i meso.
- Prerađeni kulinarski sastojci: To su tvari kao što su maslac, ulja i začini.
- Prerađena hrana: U ovu kategoriju spadaju sušeno meso i konzervirano povrće.
- Ultra obrađena hrana: Primjeri uključuju brze grickalice, žitarice za doručak, te čips.
3. Štetni učinci na zdravlje
Visoka konzumacija ultra obrađene hrane povezuje se s brojnim zdravstvenim problemima, uključujući pretilost, srčane bolesti, i anksioznost. Brojna istraživanja, uključujući metaanalize koje su obuhvatile gotovo 10 milijuna sudionika, ukazuju na to da takva prehrana može povećati rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti i depresije.
Istraživanja također sugeriraju da brza i lako probavljiva priroda ovih namirnica može štetiti našem probavnom sustavu, smanjujući unos vlakana i time narušavajući zdravlje crijeva. Aditivi kao što su emulgatori mogu ometati crijevni mikrobiom.
4. Dizajn hrane za prekomjernu konzumaciju
Jedan od razloga zbog kojeg su ultra obrađene namirnice toliko privlačne potrošačima je način na koji su formulirane. Razvijene su kako bi maksimalno stimulirale užitak, kombinirajući točne omjere šećera, soli i masti, što dovodi do prekomjerne konzumacije.
Osim toga, mnoge su studije pokazale da, unatoč smanjenju potrošnje tradicionalnih sastojaka kao što su sol i šećer, ljudi danas sve više biraju gotove obroke koji su bogati mastima, soli i šećerom.
5. Ultra obrađena hrana nije uvijek nezdrava
Iako se mnoge vrste ultra obrađene hrane klasificiraju kao nezdrave, važno je napomenuti da nisu sve ultra obrađene namirnice jednako loše. Neki proizvodi mogu sadržavati korisne sastojke, kao što su cjelovita zrna, i mogu biti odabrani kao zdravija opcija. Ključno je razumjeti razlike između ovih proizvoda i birati umjerenost.
U eri brze hrane i modernog načina života, nije neophodno potpuno eliminirati ultra obrađenu hranu, ali treba težiti smanjenju oslanjanja na njezinu upotrebu. Pravo je vrijeme da se postavi naglasak na kvalitetu hrane koju konzumiramo, s prioritetom na svježe voće, povrće i cjelovite žitarice.
