Bojkot potrošača u Hrvatskoj: Mnoštvo nezadovoljstva zbog rastućih cijena
Hrvatska se suočava s valom nezadovoljstva svojih građana uslijed naglog porasta cijena osnovnih potrepština. Ova situacija potaknula je potrošačke grupe na organizaciju bojkota maloprodajnih lanaca, što je rezultiralo značajnim padom prodaje i snažnim prosvjedima. Većina Hrvata je osjetila udar inflacije, koja je prema službenim podacima porasla za više od 30% u posljednje tri godine, a cijene osnovnih prehrambenih proizvoda poput jaja i kruha skočile su gotovo 60%.
Osnovni uzroci inflacije
Ekonomisti ističu kako trgovci ne snose potpunu odgovornost za ovaj porast cijena. Longitudinalne analize ukazuju na to da su uzroci inflacije složeni, uključujući:
- Smanjena poljoprivredna proizvodnja: Hrvatska se bori s problemima pada domaće proizvodnje hrane, što rezultira velikim ovisnostima o uvozu.
- Visoka Porezna opterećenja: Porez na dodanu vrijednost u visini od 25% dodatno otežava financijsku situaciju prosječnom potrošaču.
- Zdravstveni i radni resursi: Kronični nedostatak radne snage i prenatrpani javni sektor samo su neki od strukturnih problema koji pogoršavaju ekonomsku situaciju.
Nerazmjernosti cijena
Građani također ukazuju na drastične razlike cijena između Hrvatske i drugih zemalja u Europskoj uniji. Na primjer, cijena njemačkog brenda šampona u Hrvatskoj iznosi 3,35 eura, što je 130% više nego u Njemačkoj. Mnogi Hrvati daju prioritet opskrbi iz susjednih zemalja, poput Slovenije, gdje su cijene često znatno niže.
Organizacija bojkota
Bojkot je započeo kao jednodnevna akcija, ali se brzo proširio na tjedne prosvjede koji se očekuju do sljedeće subote. Grupa za zaštitu potrošača, vođena Josipom Kelemenom, pozvala je na širi bojkot velikih lanaca poput Eurospina, Lidla i DM-a, a cilj je održavanje prosvjeda kako bi se skrenula pažnja na neprikladne cijene proizvoda.
Uz maloprodaju, pozivi na bojkot uključuju i usluge restorana, kafića, te banke, s ciljem slanja jasne poruke vlastima. Kelemen je istaknuo: "Ovaj put će glas potrošača biti još glasniji."
Umrežavanje i širenje prosvjeda
Ovaj val nezadovoljstva i činjenja otpora nije izoliran samo na Hrvatsku. Slične inicijative se počinju širiti i u susjednim zemljama, poput Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, potaknutih uspjehom hrvatskog bojkota. Poruke na društvenim mrežama pridružuju se apelu da potrošači izbjegavaju kupovinu i ostanu kod kuće u znak protesta.
Zabrinutost potrošača
Mnogi potrošači, poput Marka Kneževića, ističu kako osjećaju potrebu za učlanjenjem u prosvjede u cilju izražavanja svoje frustracije prema vlastima koje su, kako smatraju, doprinijele ovoj situaciji. Knežević priznaje: "Bojkotirao sam prošlog petka i učinit ću to opet, to je poruka vlastima koje su uništile proizvodnju."
Potražnja za rješenjima
Grafikon opterećenja stanovništva od strane sve većih troškova prehrane dovodi mnoge do čina prelaska granica u susjedne zemlje. Dubravka, primjerice, planira putovati u Sloveniju jednom mjesečno kako bi olakšala svoj budžet, ističući veliku razliku u troškovima osnovnih proizvoda. "Najgore je platiti i šutjeti," kaže ona.
Zaključak
Kao odgovor na rastuće cijene i ekonomski pritisak, bojkot potrošača u Hrvatskoj predstavlja snažan signal nezadovoljstva koje se može prekrižiti i šireći se na ostatak Balkana. Uslijed ovih prosvjeda, postavlja se pitanje kako će vlade reagirati i koji će koraci biti poduzeti kako bi se riješili dugotrajni problemi ekonomije.
