Luksuzni sektor ulazi u novu eru polarizacije, što se jasno očituje u analizi recentnih tržišnih studija i članaka. Ova dinamika razdvaja dva tipa igrača: ‘iznimne kuće’, koje su u stanju održati rijetkost i vertikalnu integraciju, i grupe s više robnih marki koje se suočavaju s izazovima redefiniranja svojih strategija kako bi ponovo stekle prestiž.
Rastući jaz između ultra-integriranih kuća i skupina u poteškoćama
Prema kolumni Antoinea Fraysse-Souliera u Luxus Plusu, jaz se širi između Maisonsa kao što je Hermès, koji ima potpunu kontrolu nad svojim proizvodnim lancem, i grupa poput Keringa. Luxus Plus primjećuje da kuće s jasnim identitetom i industrijskom kontrolom pokazuju stabilan rast, za razliku od recesivnih skupina koje se bore za stabilizaciju svojih vodećih brendova poput Guccija.
Studija KPMG-a, “Luksuzi u tranziciji(ama)”, dodatno potkrjepljuje ovu polarizaciju. Prema KPMG-u, “Vrlo važni klijenti” (VIC) – ultrabogati i izuzetno lojalni potrošači – čine manje od 2% klijentele, ali generiraju gotovo 40% prometa luksuznih kuća. Također se navodi da “zamor od luksuza” dovodi do usporavanja potražnje, dok su dramatična povećanja cijena oslabjela vezu povjerenja s dijelom potrošača.
Integracija kao zaštita: primjer lanca vrijednosti
Hermès utjelovljuje stav ‘iznimnog Maisona’. Prema Luxus Plusu, ova marka i dalje prioritizira organski rast i strogu kontrolu svojih radionica, izbjegavajući ovisnost o masovnom turizmu i veleprodaji. Takva strategija joj omogućava održavanje vrlo visokih marži; prema istim izvorima, očekuje se da će operativne marže ponovno premašiti 40% do trećeg kvartala 2025.
KPMG također naglašava važnost “emocionalne usluge” za VIC klijente. “Svaka dodirna točka pažljivo je osmišljena kako bi premašila očekivanja”, navodi njihovo izvješće, što dodatno solidificira odnos između brenda i potrošača.
Grupe u oporavku: Kering kao ilustracija izazova
Kering savršeno ilustrira izazove s kojima se suočavaju grupacije u oporavku. U trećem tromjesečju 2025. godine, konsolidirani promet ovog koncerna je smanjen, pri čemu je Gucci bio ključna točka slabosti, bilježeći pad od 14% na istoj bazi.
Strategija oporavka obuhvaća smanjenje imovine, usmjeravanje na višeg tržišta i veću selektivnost u distribuciji. Ovaj pristup postaje nužan zbog „željeznog zakona luksuza“. Samo će igrači sposobni kombinirati rijetkost, znanje, iskustvo i stratešku koherentnost ostati sigurni u nepredvidivim ekonomskim vremenima.
Premija za procjenu vrijednosti za ‘sigurne kuće’
Studija McKinsey/Global Fashion Index 2025. potvrđuje da su “Super pobjednici” luksuza — LVMH, Hermès, Richemont i Kering — zadržali nerazmjeran udio u ekonomskoj dobiti sektora. Unatoč usporavanju u 2024. godini, ove su grupe do sada uspjele održati visoke cijene uz snažnu potražnju.
KPMG inzistira na potrebi jačanja temelja — “know-how, kvaliteta, ispunjenje obećanja” — kako bi se ponovno steklo povjerenje potrošača i opravdale visoke cijene luksuznih proizvoda.
Dugoročna strategija i autentičnost
Na polariziranom tržištu, samo autentičnost, kontrola imidža i rijetkost omogućuju ‘iznimnim Maisonima’ da zadrže svoju premiju vrednovanja. Takvi brendovi također postaju siguratne luke za ulagače, čak i u neizvjesnom makroekonomskom okruženju.
Ova analiza velikim dijelom je potvrđena javnim podacima. Kolumne Luxus Plusa, strateški izvještaji KPMG-a i tržišne studije McKinseyja ukazuju na istu polarizaciju. Ovaj fenomen nije samo narativni trend, već predstavlja strukturalni pomak u luksuzu, gdje se inteligencija proizvodnje i autentičnost smatraju ključnim alatima za otpornost. Na taj su način grupe s više robnih marki prisiljene prilagoditi svoje modele kako bi opstale na tržištu.
