Hrvatska solarna energija: Uspon i izazovi
U posljednjih nekoliko godina, Hrvatska je učinila značajan iskorak na području solarne energije. Instalacija dodatnih 238,7 megavata (MW) solarnih kapaciteta 2023. godine rezultirala je ukupno 872,1 MW solarne energije u zemlji. Ovo postignuće označava kraj jedne faze i početak nove ere u hrvatskoj energetici, s približno 655 MW na komercijalnim i industrijskim krovovima, 155 MW na stambenim krovovima i 62,1 MW iz velikih solarnih postrojenja.
Hrvatska u kontekstu Europske unije
Unatoč ovim pozitivnim priznanjima, Hrvatska se nalazi među zemljama s najnižom proizvodnjom solarne energije u Europskoj uniji, stvarajući samo 3% svoje godišnje električne energije iz solarnih izvora. Nacionalno udruženje Res Hrvatska naglašava postojeći interes investitora za ubrzanje razvoja solarnih projekata komunalnih razmjera, no ukazuje na izazove vezane uz spor i složen postupak dobivanja dozvola. “Svi čekamo veći zamah u razvoju projekata solarne energije komunalnih razmjera, ali proces dobivanja dozvola ostaje dugotrajan i izazovan,” izjavili su iz Res Hrvatske.
Regulatorni izazovi i prepreke
Jedna od ključnih prepreka leži u radu Hrvatske regulatorne agencije za energetiku (HERA), koja još nije usvojila odluke vezane uz troškove priključenja na mrežu. Ova neodređenost stvara poteškoće za investitore koji žele sklopiti dugoročne ugovore o kupnji električne energije. Bez jasnih smjernica, investicijske aktivnosti su otežane, a razvoj solarnih projekata komunalnih razmjera stagnira.
Globalna perspektiva: Green Grids inicijativa
Na svjetskoj sceni, istraživači sa Sveučilišta Chalmers u Švedskoj provode istraživanje o inicijativi nazvanoj Green Grids – One Sun One World One Grid (OSOWOG). Ovaj projekt za cilj ima dugoročnu suradnju među različitim regijama svijeta, uključujući Ameriku, Europu i Južnu Aziju. Prva faza oslanja se na povezivanje indijske električne mreže s mrežama širom južne i jugoistočne Azije i Bliskog Istoka, uz planove za uključivanje afričkih resursa obnovljivih izvora energije.
Izazovi globalne suradnje
Iako OSOWOG ima ambiciozne ciljeve, suočava se s izazovima. “Trenutne geopolitičke napetosti, poput trgovinskih sporova i regionalnih sukoba, otežavaju ostvarenje globalnih elektroenergetskih mreža,” primijetio je Xiaoming Kan, glavni autor istraživanja. Sukobljeni interesi među državama zahtijevat će neviđenu razinu međunarodne suradnje i složene strukture upravljanja.
Potencijalne mane globalne super mreže
Osim izazova suradnje, istraživanje OSOWOG također ukazuje na moguće nedostatke globalne super mreže. Umjesto da poveća ulaganja u solarne izvore, mogla bi ih smanjiti i usporiti implementaciju. Iako se procjenjuje da bi obnovljivi sustavi mogli sniziti troškove do 6,5%, briga vezana uz troškove prijenosnih mreža često tjera investitore prema alternativama, poput skladištenja baterija, kao učinkovitijim rješenjima za upravljanje promjenjivom prirodom solarne energije.
Infrastrukturni napori i buduće investicije
Postojeće analize jasno naglašavaju potrebu za unapređenjem infrastrukture i podrškom državnih tijela za poticanje rasta solarne energije. U Hrvatskoj se otpoznaje značaj poboljšanja mrežne infrastrukture i napretka u tehnologijama skladištenja energije. Res Hrvatska naglašava nužnost bržih i efikasnijih regulatornih procesa kako bi se omogućilo lakše povezivanje obnovljivih izvora energije na mrežu.
Financijski poticaji i inicijative
Planovi za budućnost obuhvaćaju ulaganje od 25 milijuna eura (otprilike 25,7 milijuna dolara) u solarne inicijative u javnom sektoru, uz dodatnih 10 milijuna eura posvećenih stambenim solarnim natječajima. Ovi financijski poticaji predstavljaju ključne korake prema postizanju ciljeva energetske neovisnosti i povećanju udjela solarnih resursa na hrvatskom tržištu.
