Objavljeno 28. siječnja 2026
Prekomjerni turizam: Problem koji zahtijeva rješenja
Venecija, Amsterdam, Dubrovnik—sva ova mjesta dijele isti izazov. Prekomjerni turizam, doživljavanje proizvodnje nezaboravnih iskustava do točke kada postanu neodrživa. Gradovi kao što su Dubrovnik i Santorini suočavaju se s fizičkim znakovima preopterećenosti infrastrukture, dok istovremeno pokušavaju održati svoj identitet i čaroliju. Sve više europskih destinacija uočava potrebu za ograničenjem broja posjetitelja i ravnotežom između turizma i svakodnevnog života.
Dubrovnik i Santorini: Ograničenja za posjetitelje
Dubrovnik je postao simbol prekomjernog turizma, često se uspoređujući s Venecijom. Kako bi se uhvatio u koštac s ovim izazovom, grad je pokrenuo inicijativu pod nazivom “Poštujmo grad”. Ova mjera uključuje stroga ograničenja na dnevni broj posjetitelja, naročito u kontekstu industrije krstarenja. Uvedena su ograničenja od dva kruzera dnevno i maksimalno 4.000 putnika. Također, brodovi moraju ostati barem osam sati, čime se potiče raspodjela posjetitelja kroz cijeli dan.
S druge strane, Santorini se bori s kulminirajućim posjetima od čak 18.000 putnika na krstarenju u jednom danu. Kao odgovor, vlasti su postavile ograničenje od 8.000 putnika daily, podržano digitalnim sustavom za upravljanje dolascima. Ove mjere ne samo da smanjuju pritisak na infrastrukturu, već i osiguravaju održavanje jedinstvenog ekosustava otoka.
Amsterdam i Venecija: Prilagodbe u urbanom turizmu
Amsterdam planira ograničiti broj prekomorskih krstarica na 100 godišnje, dok su veliki kruzeri već zabranjeni u povijesnoj jezgri Venecije od 2021. godine. Ove mjere imaju za cilj smanjenje gužvi i zaštitu UNESCO-ove baštine. Venecija je preusmjerila dolaske na industrijske luke izvan centra grada, dok Amsterdam teži potpuno uklanjanju velikih kruzera do 2035. godine.
U Barceloni, pristup prekomjernom turizmu pokušava se regulirati restrukturiranjem infrastrukture. Grad je smanjio broj terminala za krstarenja i konsolidirao operacije na manje lokacije, čime se pokušava ravnomjerno rasporediti posjetitelje i smanjiti pritisak na popularne četvrti kao što su La Rambla i Gotička četvrt.
Belgija i Bruges: Oprez prema turizmu
Bruges u Belgiji je također krenuo ka suzbijanju prekomjernog turizma. Ograničavaju dolaske u luku Zeebrugge na dva broda dnevno, dok promotivne aktivnosti usmjeravaju prema noćenju i smanjenju jednodnevnog turizma. Ovaj pristup pomaže u smanjenju opterećenja na povijesna središta na UNESCO-ovoj listi.
Smanjenje pritiska i održivi turizam
Svaka od ovih destinacija pokazuje pristup koji uključuje ne samo ograničenja, već i promjenu načina na koji se posjetitelji upliću u gradski život. Regulirani pristup, ograničenja broja posjetitelja i upravljanje tokovima posjetitelja postaju sve važniji. Umjesto da se suočavaju s masovnim prilivom, gradovi se okreću održivijim iskustvima koja su manje opterećujuća.
Ova nova paradigma uključuje suradnju lokalnih vlasti, turističkih dionika i zajednice. Ovi složeni problemi traže dugoročna rješenja i preusmjeravanje fokusa na kvalitetu iskustava umjesto na količinu.
Europska suradnja za održiv turizam
Gradovi poput Amsterdam, Venecija, Barcelona, Dubrovnik, Bruges i Santorini pokazuju da je moguće pronaći ravnotežu između turističke industrije i svakodnevnog života. Ove europske destinacije usvojile su mjere koje odražavaju specifične potrebe svoje infrastrukture, pri čemu zajednički cilj ostaje smanjenje pritiska bez potpunog isključenja turizma.
Ograničavanjem dolazaka i reguliranjem pristupa, destinacije se preoblikuju, čime se zaštitila kulturna baština i poboljšao svakodnevni život stanovnika. Odcjepljenje turizma i urbana svakodnevica ukazuje na održive prakse koje obećavaju da će posjetiteljima pružiti nezaboravno iskustvo unutar održivih granica.
