Politički marketing i protjerivanje stranih građana iz Srbije
Nedavni događaj koji je uzburkao javnost u Srbiji jeste protjerivanje 13 stranih građana, uključujući pet žena iz Hrvatske, koje su sudjelovale u radionicama Akademije zaklade Erste u Beogradu. Ova akcija, obrazložena potrebom za zaštitom sigurnosti Republike Srbije, postavlja pitanje što se zapravo krije iza ovog poteza vlasti. Je li to zapravo pokušaj da se pošalje poruka svim stranim posjetiteljima, posebno onima iz Hrvatske, da u Srbiji nisu dobrodošli?
Signal strancima
Mnogi analitičari naglašavaju da ovo nije slučajnost, već svjesna odluka vlasti da daju do znanja strancima, posebno onima koji ne odgovaraju trenutnim političkim standardima. Isti trendovi vidljivi su i kroz druge akcije sigurnosnih tijela u zemlji, koje su se proteklih godina često fokusirale na ljudska prava i slobodu govora.
"Neželjeni u Srbiji"
Primjerice, prošle godine zabilježen je slučaj bosanskohercegovačkog glumca i pisca Feđe Štukana, koji je bio pritvoren prilikom dolaska na književni festival. Dodatni incident nastao je kada je pjevačicu Seven Vučković srpska policija zaustavila na granici i ispitivala o svojim izjavama o dešavanjima u Srebrenici. Tijekom tih ispitivanja, bilo je i pitanja o kontroverznim temama kao što su Jasenovac i događaji u Srbiji.
Ovaj trend sve više stvara percepciju nesigurnosti među strancima, a posebna pažnja usmjerava se prema onima koji dolaze iz Hrvatske. Sve to dovodi do dodatnog uznemiravanja i posljedičnog negativnog stava prema Srbima u regiji.
Slučaj s hrvatskim studentima
Jedan od najsvježijih incidenata dogodio se krajem 2024. godine kada su neki mediji u Srbiji optužili grupu hrvatskih studenata, koji su boravili u Beogradu, da su tajni agenti. Ovaj skandalozni izvještaj dodatno je produbio sumnju i strah među strancima o njihovoj dobrodošlici u Srbiju. Na povratku u Hrvatsku, studenti su dobili neobičan paket s rakijom, što je izazvalo dodatne komentare i ironiju u vezi s situacijom.
Unutarnje političke igre
Ovi incidenti ukazuju na to da se vlasti u Srbiji koriste vanjskim prijetnjama kako bi skrenule pažnju s unutarnjih problema. Milorad Domanović, srpski građanin koji živi u Istriji, ističe da je situacija vezana uz hrvatske studente podsjećala na "Balkanskog špijuna", a reakcije su bile mješovite. Dok su neki izrazili zabrinutost, drugi su primijetili da se komunikacija između običnih ljudi neprestano održava i razvija, unatoč tenzijama koje stvara politika.
Osjećaj nelagode
Politički analitičar Mladen Mrdalj naglašava da se kroz ove akcije stvara osjećaj straha među građanima koji putuju u Srbiju. Nitko ne zna tko bi mogao biti sljedeća žrtva ovakvih politika. On ukazuje na paralelu sa strahom koji Srbi često osjećaju kada putuju u Hrvatsku. Ova nerazumljivost dodatno otežava odnose između običnih ljudi, unatoč činjenici da su oni česti posjetitelji i prijatelji.
Povijest izbjegavanja
U prošlosti su kordoni između Hrvatske i Srbije često bili ispunjeni nelagodom i strahom, a sadašnja situacija izgleda kao nastavak tih obrazaca. Vesna Petrović iz Beogradskog centra za ljudska prava smatra da su vlasti napravile veliku grešku zbog protjerivanja stranih građana, jer će to imati dugoročne posljedice na odnose Srbije s drugim zemljama, ali i na percepciju Srbije u međunarodnoj zajednici.
Kultura i odnosi
Dok prorežimski mediji skreću pozornost na "neželjene" inostrane posjetitelje, stvarnost je često drugačija. Kulturni i umjetnički radnici iz regije i dalje razvijaju dobre odnose preko granica, dok se politika nastoji umiješati u te procese kuriranjem straha i sumnji. U ovom kontekstu treba prepoznati važnost ljudskog kontakta i komunikacije kao ključnih elemenata za prevladavanje razlika koje se nameću kroz političke narative.
Nakon što su se sve ove situacije odvijale, ostaje otvoreno pitanje kako će to utjecati na buduće odnose između Srbije i Hrvatske, posebno u svijetlu povijesnih napetosti koje su i dalje prisutne.