Hrvatska se ponovno nalazi u središtu pozornosti kada je riječ o zračnom prometu, s impresivnim porastom broja putnika u zračnim lukama. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, promet putnika kroz hrvatske zračne luke popeo se na gotovo 14 milijuna u 2025. godini, što predstavlja značajan korak naprijed za zrakoplovni sektor. Ove brojke svjedoče o oporavku i rastu potražnje za putovanjima, osobito nakon izazova koje je donijela pandemija.
U usporedbi s 2024. godinom, ukupan broj putnika porastao je za 7 posto, dok su operacije zrakoplova, uključujući slijetanja i polijetanja, porasle za 4,4 posto. Ove brojke došle su do gotovo 145.000 pokreta zrakoplova širom zemlje, što dodatno potvrđuje povećanu aktivnost u zračnom prometu. Osim toga, rast je zabilježen u osam hrvatskih zračnih luka, s posebnim naglaskom na glavni grad.
Zračna luka Zagreb ostaje dominantna, opslužujući najveći broj putnika s gotovo 4,7 milijuna putnika, što predstavlja porast od 9,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ova zračna luka, koja je središnja točka za mnoge međunarodne letove, ključna je za daljnji razvoj hrvatskog zračnog prometa.
Na drugom mjestu nalazi se Zračna luka Split, koja je zabilježila 3,8 milijuna putnika uz porast od 7,5 posto. Ova luka postaje sve popularnija među turistima koji žele istražiti obalu Dalmacije, kao i brojne otoke. S obzirom na blizinu mnogim glavnim turističkim destinacijama, očekuje se daljnji porast u budućnosti.
Treće mjesto drži Dubrovnik Airport s gotovo 3,1 milijun putnika, što predstavlja povećanje od 4,4 posto u usporedbi s 2024. godinom. Ova zračna luka ključna je za turiste koji posjećuju ovaj povijesni grad i njegovu okolicu, što dodatno naglašava položaj Dubrovnika kao jednog od glavnih međunarodnih prolaza u zemlji.
Zadar Airport, koji je rukovao sa 1,6 milijuna putnika, pokazao je skroman, ali stabilan porast od tri posto. Ova luka privlači sve više posjetitelja, osobito tijekom turističke sezone, zbog svoje blizine prirodnim ljepotama poput Nacionalnog parka Paklenica i NP Krka.
Različiti rezultati zabilježeni su i u manjim regionalnim zračnim lukama. Zračna luka Pula i Rijeka Airport zabilježili su rast od oko devet posto, opslužujući 542.000 i 153.000 putnika, redom. Ovi podaci ukazuju na povećanu potražnju za zračnim prometom u tim regijama, koja se nerijetko oslanja na ljetni turizam.
S druge strane, Osijek Airport bio je jedina veća zračna luka koja je zabilježila pad, s 42.000 putnika što predstavlja smanjenje od 4,7 posto. Ovaj trend može biti rezultat sezonalnosti putovanja ili promjena u zračnom prometu koji utječu na manje regionalne zračne luke.
Na otocima, Brač Airport također je zabilježio pad putnika za 11,3 posto, do 17.500 putnika. Nasuprot tome, Mali Lošinj Airport doživio je nagli porast broja putnika od 28,3 posto s nešto više od 1.900 putnika, ali s niske osnovice.
Dok putnički promet raste, teretni promet je opao za 12 posto, s ukupno nešto više od 9.600 tona. Pad teretnog prometa nastavio se i u prosincu, gdje su količine bile 8,7 posto manja nego u istom mjesecu prethodne godine. Unatoč tome, putnički promet ostao je otporan na kraju godine, s 419.000 putnika u prosincu, što predstavlja porast od 6,6 posto.
Sve u svemu, ove brojke ukazuju na robustan rast zračnog prometa u Hrvatskoj, uz naglašavanje sve veće centralizacije zrakoplovne mreže, vođene povećanom potražnjom za putovanjima unutar i izvan zemlje. Dok regionalne razlike i dalje postoje, opći trend jasno pokazuje razvoj i adaptaciju hrvatskog zračnog prometa u skladu s globalnim promjenama u turizmu i zračnom transportu.
