Bojkot u Hrvatskoj: Reakcija na Eskalirajuće Cijene

Uvod u trenutnu situaciju

Hrvatska se posljednjih tjedana suočava s ozbiljnim ekonomskim izazovima, što je dovelo do masovnog nezadovoljstva među građanima. Cijene osnovnih životnih namirnica drastično su porasle, a frustracija potrošača kulminirala je organizacijom bojkota koji ima za cilj ponovno uspostavljanje ravnoteže na tržištu. Kampanja pod nazivom “Halo, Insektore” pokrenuta je na društvenim mrežama i podržana od strane Europskog centra za izvrsnost potrošača (ECIP).

Razlozi za bojkot

U posljednje dvije godine, prema podacima Eurostata, cijene hrane u Hrvatskoj porasle su za čak 45%, u usporedbi s prosječnim povećanjem od 33% u Europskoj uniji. Neke od osnovnih životnih namirnica doživjele su posebno strmoglavi skok. Na primjer, cijene kruha porasle su za 61%, jaja za 63%, voća za 40%, meso za 38%, dok je povrće poskupjelo za 44%. Ovi alarmantni podaci samo su potaknuli građane da traže promjene i bolju zaštitu svojih interesa.

Organizacija bojkota

U odgovor na rastuće cijene, organizirani bojkot započeo je 24. siječnja 2025. godine, pozivajući građane da se suzdrže od kupovine. Ova akcija rezultirala je padom transakcija u maloprodaji od 44% i smanjenjem prodajne vrijednosti od 53%. Organizatori su najavili nastavak akcija s jednim danom bojkota usmjerenim na sve oblike kupovine, koji će se održati u petak, 7. veljače 2025. godine. Također, tjedni bojkot specifično usmjeren na maloprodajni lanac Konzum trajat će od 8. do 14. veljače 2025. godine.

Odabir ciljanog lanca

Odabir Konzuma za fokus bojkota nije bio slučajan. Temeljen na anketi u kojoj je sudjelovalo preko 144 000 potrošača i prikupilo više od 211.000 glasova, Konzum je izabran zbog svoje pozicije na tržištu i značaja u životima hrvatskih potrošača. Organizatori smatraju da preko ovog bojkota mogu poslati jasnu poruku maloprodajnim mastodontima o potrebama potrošača.

Snaga potrošača

Aktivisti bojkota ističu važnost ponašanja potrošača na tržištu. Kažu da pojedinci imaju moć mijenjati svoje potrošačke navike i sklonosti, te tako utjecati na tržišne trendove. “Potrošač može promijeniti svoje ponašanje, smanjiti povjerenje i svoju potrošnju. To je njegov alat na tržištu,” poručuju organizatori te potiču građane da uče kako koristiti svoju potrošačku moć za zaštitu svojih interesa.

Zaključak

Pojava bojkota kao sredstva pritiska na maloprodajne lance u Hrvatskoj pokazuje koliko su građani spremni zauzeti se za svoje prava i interese, osobito kada se suočavaju s ekonomskim teškoćama. Ovaj pokret predstavlja snažnu poruku i može biti ključni trenutak za promjene na tržištu hrane u Hrvatskoj. Građani, sindikati, političke stranke i potrošačke grupe ujedinili su se u naporu za bolji položaj u društvu, tražeći održivije i pravednije cijene za sve.