Prosvjed za veće plaće i mirovine u Zagrebu

Subota, 18. travnja 2026., bila je dan kada se tisuće Hrvata okupilo u središtu Zagreba kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo ponajprije zbog rasteće inflacije i niskih plaća. Prosvjed pod nazivom “Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine” privukao je građane iz svih dijelova zemlje, a njihov zajednički cilj bio je pozvati na poboljšanje životnih uvjeta radnika i umirovljenika.

Rast inflacije i zadovoljstvo građana

Prema službenim podacima, u ožujku 2026. godine, Hrvatska je zabilježila inflaciju od 4,89 posto, što je najviša inflacija unutar eurozone. Ova situacija dodatno je pogoršala financijski položaj mnogih građana, koji se suočavaju s poskupljenjem osnovnih životnih namirnica i usluga.

Transparenti i poruke prosvjednika

Prosvjednici su nosili različite transparente, a među najistaknutijima su bili “Stop porezu na siromaštvo” i “Ako je sve poskupilo, zašto nisu naše plaće?”. Ove poruke jasno ukazuju na frustraciju građana prema trenutnom ekonomskom stanju i nedostatku adekvatnih mjera od strane vlasti.

Glas umirovljenika i radnika

Među prosvjednicima bila je i Slobodanka Andrić, 69-godišnja umirovljenica iz Vukovara, koja je istaknula: “Imam mirovinu od 620 eura. Došli smo prosvjedovati kako bismo poboljšali položaj umirovljenika i radnika.” Ova izjava odražava stvarne probleme s kojima se suočavaju umirovljenici i radnici s minimalnim plaćama.

Ivan Večerin, 40-godišnji tehničar iz dubrovačke bolnice, također je izrazio zabrinutost: “Vlada mora jasnije vidjeti da naši umirovljenici i radnici s minimalnom plaćom jedva preživljavaju.” Njegov glas, zajedno s mnogim drugim, jasno pokazuje potrebu za hitnim promjenama u politici plaća i mirovina.

Organizacija i zahtjevi sindikata

Prosvjed su organizirale tri glavne sindikalne i jedna umirovljenička udruga, a podršku su pružili i sudionici iz drugih hrvatskih gradova. Mladen Novosel, predsjednik Saveza sindikata SSSH Hrvatske, rekao je da zahtjevi prosvjednika “nisu nerazumni”. Ponudio je dvodijelnu nagodbu koja bi omogućila povećanje minimalne plaće, s ciljem da do kraja sljedeće godine dosegne približno 1.100 eura.

Financijski pokazatelji i životne namjere

Sindikati traže podizanje neto minimalne i prosječne plaće na 1.100 odnosno 2.200 eura, dok su trenutni iznosi 800 i 1.500 eura. Također, traže povećanje prosječnih mirovina na 1.100 eura, što bi značajno poboljšalo kvalitetu života umirovljenika.

Direktna usporedba troškova života

Hrvatska se, iako je članica EU-a od 2013. godine, suočava s visokim troškovima života. Zanimljivo je napomenuti da Hrvatska zauzima šesto mjesto po visini cijena hrane unutar EU, dok je istovremeno na 19. mjestu po prosječnoj mjesečnoj plaći. Hrana čini velik dio troškova života, sa 26,7 posto, dok u susjednoj Sloveniji taj postotak iznosi 16,5 posto, a u Njemačkoj tek 12,5 posto.