Foto: Screenshot/Youtube/Vlada RH
Hrvatski premijer Andrej Plenković govorio je prilikom otvaranja sjednice Vlade o iznimno važnoj temi – 81. obljetnici proboja ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac. Ovaj događaj nije samo prilika za sjećanje na bolne stranice povijesti već i za osudu zločina koje je počinio ustaški režim. Plenković je naglasio potrebu za razumijevanjem i prihvaćanjem vlastite povijesti kao preduvjeta za izgradnju tolerantnog i uključivog društva.
“Cilj nam je graditi tolerantno i uključivo društvo koje dobro poznaje vlastitu povijest, bolne stranice hrvatske povijesti 20. stoljeća, posebice posljedice totalitarnih režima koji su počinili toliko zla hrvatskom narodu”, iznio je Plenković dodajući da je iznimno važno očuvati kulturu sjećanja.
Komemoracija, održana u Jasenovcu, okupila je brojna dostojanstva, uključujući predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića. Tijekom komemoracije pod nazivom “Sjećanje za budućnost”, prisjetili su se proboja 600 preostalih jasenovačkih logoraša 22. travnja 1945. godine, od kojih je preživjelo samo oko 100. Ovaj događaj ima posebnu težinu i snažno odjekuje u kolektivnoj svijesti naroda.
U svojoj izjavi, Plenković je istaknuo važnost edukacije, apelirajući na ravnatelje škola i profesore da podstaknu učenike na posjetu Jasenovcu. Učeći o povijesti i strahotama Drugog svjetskog rata, mladi mogu bolje razumjeti posljedice nasilja i netolerancije.
Osim toga, spomenik “Cvijet” Bogdana Bogdanovića obnovljen je, a stvorene su nove staze i ploče kako bi se dodatno unaprijedilo komemorativno područje. Vlada će nastaviti podupirati rad Spomen područja Jasenovac, jer je jačanje kulture sjećanja ključno za budućnost društva.
Jasenovac nije bio samo koncentracijski logor, već i jedno od najvećih stratišta u Hrvatskoj. Osnovan je tijekom Drugog svjetskog rata kao mjesto za zatočenje, prisilni rad i likvidaciju, s ciljem stvaranja etnički čistog teritorija. Ukupno 83.145 imena žrtava prikupila je javna ustanova Spomen područje Jasenovac, među kojima su bili Srbi, Romi, Židovi, ali i Hrvati antifašisti.
S obzirom na to da je Jasenovac postao simbol stradanja i ljudske patnje, komemoracija služi ne samo kao spomen na prošlost već i kao škola empatije i tolerancije za buduće generacije. Ovakvi događaji podstiču nas da se suočimo s vlastitom poviješću i u učinimo korake ka izgradnji društva koje neće ponavljati iste greške.
