Hrvatska turistička sezona 2026. godine počinje snažnim zamahom, a mađarski putnici igraju sve vidljiviju ulogu u tom ranom rastu. Na press eventu održanom u Budimpešti 29. travnja u hotelu Kimpton BEM Budapest, Ivana Herceg, direktorica predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Mađarskoj, iznijela je svježe brojke do 25. travnja te istaknula što je prioritet hrvatskog turizma u ovoj godini. Regija Međimurje (Muraköz) i grad Čakovec (Csáktornya) također su iskoristili ovu prigodu za predstavljanje novih dostignuća izvan jadranske obale.
Za međunarodne čitatelje bitan je kontekst: Mađarska i Hrvatska su susjedne zemlje, povezane cestovnim i željezničkim vezama te dugogodišnjim povijesnim i kulturnim vezama. Ta blizina čini hrvatski turizam lakim izborom ne samo za klasičan odmor na moru, nego i za kraće odmore, gradske izlete i “slow travel” u manje poznatim krajevima u unutrašnjosti.
Snažan početak Hrvatske u 2026. godini
Prema podacima zabilježenim u hrvatskom sustavu eVisitor do 25. travnja, Hrvatska je u prva četiri mjeseca 2026. godine zabilježila 2 milijuna dolazaka turista i 5,5 milijuna noćenja, što predstavlja 4% više u dolascima i 2% više u noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2025. godine.
Najpopularnije destinacije navedene u prezentaciji su Zagreb, Dubrovnik, Split i Rovinj, dok su vodeća izvorna tržišta Njemačka, Slovenija i Austrija.
Uloga Mađarske u hrvatskom turizmu raste, a riječ je o više od obale
Mađarsko tržište ima posebno dobre rezultate u istom razdoblju. Hrvatsku je do 25. travnja posjetilo 39.000 mađarskih turista koji su ostvarili 110.000 noćenja. To je rast od +8% u dolascima i +12% u noćenjima na godišnjoj razini, što sugerira mogućnost rekordne godine.
Herceg je istaknula da rezultati odražavaju kontinuirano ulaganje u promociju i napore na poboljšanju pristupačnosti – što je važna poruka za tržište na kojem putnici često odlučuju na temelju pogodnosti, vremena putovanja i predvidljivih mogućnosti prijevoza.
Kamo idu mađarski putnici u Hrvatskoj
Regija Kvarner prednjači u mađarskim noćenjima (32.000), slijedi je Istra (26.000). Treća je Zadarska županija (11.500), a prvih pet zaokružuju Splitsko-dalmatinska (10.000) i Šibensko-kninska (5.500).
Gledano po dolascima, najpopularnija mjesta su Zagreb, Opatija, Rovinj, Crikvenica i Umag. Prosječan boravak iznosio je 2,8 noći, što sugerira da se Hrvatska koristi ne samo za duge ljetne praznike, već i za kraće, ponovljene posjete.
Više izravnih letova iz Budimpešte za Zadar i Dubrovnik
Ključna praktična novost hrvatskog turizma u 2026. godini je proširena izravna, redovna zračna povezanost iz Budimpešte—posebno korisno za putnike koji žele preskočiti duge vožnje, planirati brze dugačke vikende ili kombinirati vrijeme na plaži s razgledavanjem grada.
Prikazani raspored ljetne sezone uključuje:
- Wizz Air Budimpešta–Zadar: 5x tjedno (uto, sri, pet, sub, ned), 2. lipnja – 30. rujna
- Wizz Air Budimpešta–Dubrovnik: 3x tjedno (uto, pet, ned), 2. lipnja – 29. rujna
- Ryanair Budimpešta–Zadar: 4x tjedno (uto, čet, sub, ned), 9. lipnja – 19. rujna
- Ryanair Budimpešta–Dubrovnik: 4x tjedno (pon, sri, pet, ned), 7. lipnja – 18. rujna
Za strance koji žive u Mađarskoj—ili posjećuju Budimpeštu—ovo je dio šire srednjoeuropske stvarnosti: višestruki hrvatski pristupi su na dohvat ruke, što Hrvatsku čini prirodnom opcijom za spontana putovanja, putovanja izvan sezone i itinerere s više zaustavljanja koji miješaju kopnene regije s Jadranom.
Related article: Ryanair takes on Wizz Air on popular Croatian route with new summer flights from Budapest!
Hrvatski veleposlanik Andrlić: Turizam u “novom razdoblju”, s ljudskom dimenzijom
Na događaju je govorio i Mladen Andrlić, veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj, koji je hrvatski turizam ocijenio strateški važnim u, kako je rekao, “novom razdoblju” s novom vladom. Istaknuo je kako blizina Mađarske i Hrvatske stvara “niz prilika”, posebno naglašavajući neobalna područja blizu granice kao mjesta koja Mađari lako razumiju i s kojima se osjećaju povezani.
Andrlić se osvrnuo i na summit Inicijative triju mora održan u Dubrovniku na kojem je sudjelovala i hrvatska predsjednica. Opisao ga je kao politički i gospodarski forum na visokoj razini na kojem zemlje srednje i istočne Europe koordiniraju stratešku suradnju—dodajući da pristup “nije samo politički”, već i “ljudski”, signalizirajući vrijednost međuljudskih veza uz formalna partnerstva.
If you missed it: Croatia ready to discuss open issues with Péter Magyar’s new government
“Pronađi svoj Pomalo” i poticaj za autentično lokalno hosting
Ovogodišnja turistička poruka Hrvatske uključuje kampanju „Pronađi svoj pomalo”, pozivajući posjetitelje da prihvate sporiji, opušteniji mediteranski ritam—manje žurbe, više vremena provedenog na mjestu.
Uz to, organizatori su istaknuli novu oznaku kvalitete i sustav certificiranja Local Host, namijenjen prepoznavanju pružatelja smještaja i usluga koji predstavljaju autentično hrvatsko gostoprimstvo i lokalne vrijednosti, podržavajući izbore putovanja usmjerene na iskustvo i održivost.
Vrhunci u unutrašnjosti: Međimurje i Čakovec u središtu pozornosti
Izvan obale, Međimurje (Muraköz) predstavljeno je kao prva hrvatska „zelena destinacija“, s naglaskom na prakse održivog turizma i razvoj temeljen na baštini. Regija navodno broji 83 elementa materijalne i nematerijalne baštine, uključujući 19 nacionalno zaštićenih objekata, i trenutno nudi 47 obnovljenih lokacija baštine otvorenih za posjetitelje. Razgovaralo se i o dva velika projekta: preobrazbi dvorca Feštetić u moderan centar za posjetitelje i obnovi palače Hirschler u namjenski centar za posjetitelje povezan s lokalnom narodnom pjesmom, ukupne vrijednosti 12 milijuna eura, uz daljnju investicijsku privlačnost spomenutu u prezentaciji.
Čakovec (Csáktornya)—smješten oko 90 km od Zagreba, u blizini mađarske i slovenske granice—promican je kao kulturno bogata postaja u sjevernoj Hrvatskoj, poznata kao rodno mjesto Nikole IV. Zrinskog (Miklós Zrínyi). Jedan od njegovih glavnih događaja je Porcijunkulovo, koje će se održati od 29. srpnja do 2. kolovoza 2026. godine.
Zašto je ovo važno za međunarodne čitatelje u Mađarskoj
Sve zajedno, poruka iz Budimpešte bila je jasna: hrvatski turizam 2026. godine nije samo putovanje na plaže u vrhuncu sezone. Radi se o lakšem pristupu (uključujući letove), snažnijem regionalnom pripovijedanju i iskorištavanju stvarnosti da su Mađarska i Hrvatska bliski susjedi s preklapajućim kulturnim poznavanjem. Za iseljenike i posjetitelje u Mađarskoj, to se pretvara u jednostavnu prednost: Hrvatska može biti praktična, raznolika destinacija – bilo da jurite Jadranom, istražujete povijesne gradove ili otkrivate zelenije kontinentalne regije koje su udaljene samo nekoliko minuta.
