Hormuški tjesnac: Globalni izazovi i utjecaji na promet
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca izazvalo je jedan od najznačajnijih poremećaja u globalnim prometnim mrežama u posljednjim godinama. Stručnjaci upozoravaju da će se učinci ove krize osjećati mjesecima, čak i nakon ponovnog otvaranja brodskih ruta.
Prema Međunarodnom prometnom forumu (ITF), kriza je razotkrila krhkost globalnih trgovinskih sustava, koji se u velikoj mjeri oslanjaju na nekoliko strateških pomorskih koridora. ITF, koji predstavlja 72 zemlje uključujući Hrvatsku, upozorava da će vraćanje povjerenja u međunarodnu plovidbu biti podjednako izazovno kao ponovno otvaranje samog plovnog puta.
“Čak i kada se tjesnac potpuno otvori, promet se neće odmah vratiti na razinu prije krize,” istaknuo je ITF u analizi predstavljenoj na godišnjem summitu u Leipzigu. “Komercijalni uvjeti mogli bi se nastaviti ograničavajući transport mjesecima.”
Zastoj u otpremi i rastući troškovi goriva
Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi otprilike četvrtina svjetskog prometa naftnih tankera, postao je epicentar globalnih napetosti uslijed eskalacije sukoba između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana. Ove napetosti dovode do ozbiljnog smanjenja pomorskog prometa kroz regiju, iako su suprotstavljene strane 8. travnja 2023. najavile krhki prekid vatre.
Tijekom prvog tjedna nakon sporazuma, kroz taj strateški koridor prošlo je samo 45 brodova. Na vrhuncu krize, oko 1.000 trgovačkih brodova i gotovo 20.000 pomoraca bilo je blokirano u Perzijskom zaljevu, budući da su vojne napetosti prekinule trgovačke rute.
Posljedice ovog kršenja prometa osjećaju se daleko izvan pomorskog sektora. Cijena mlaznog goriva udvostručila se od početka krize, primoravajući zračne prijevoznike da preispitaju ljetne rasporede i operativne troškove. Prema analitičkoj tvrtki Cirium, oko 13.000 letova otkazano je samo tijekom svibnja.
Među prijevoznicima koji su se već prilagodili rastućim troškovima goriva su Lufthansa i Croatia Airlines, a oba su najavila smanjenja dijela ljetnog reda letenja.
Za Hrvatsku, gdje turizam predstavlja glavni stup gospodarstva, produljena nestabilnost na tržištima goriva i međunarodnim prometnim sustavima može stvoriti dodatni pritisak tijekom vrhunca ljetne sezone. Jadranska odredišta poput Dubrovnika i Splita uvelike ovise o međunarodnom zračnom prometu, posebno s dugolinijskih i europskih tržišta.
Turistička industrija pomno promatra
Iako je hrvatski turistički sektor još uvijek jak, stručnjaci industrije pažljivo prate kako bi globalna transportna nestabilnost mogla utjecati na obrasce putovanja kasnije tijekom ljeta. Veći troškovi goriva obično rezultiraju višim cijenama zrakoplovnih karata i smanjenom fleksibilnošću ruta.
Unatoč dosadašnjoj otpornosti potražnje za putovanjima Mediteranom, upozorenja o kontinuiranoj geopolitičkoj nestabilnosti ukazuju na to da bi to moglo početi utjecati na ponašanje putnika ako se poremećaji nastave.
Glavni tajnik ITF-a Mladi Tae Kim naglasio je da je kriza navela vlade i tvrtke da preispitaju važnost transportne otpornosti u sve nestabilnijem svijetu.
“Ovo je šok nakon kojeg ćemo razmišljati drugačije,” izjavio je Kim novinarima na summitu u Leipzigu. “Tijekom pandemije koronavirusa shvatili smo koliko je transport bitan. Sada ponovno prepoznajemo tu lekciju.”
Kim također napominje da su mnoge vlade podcjenjivale stratešku važnost ministarstava prometa i planiranja infrastrukture. “Ministarstva prometa često su promatrana kao tehnička ministarstva od sekundarne važnosti,” rekao je. “Sada shvaćamo koliko je prijevoz ključan.”
Za Hrvatsku i druge zemlje koje ovise o turizmu, događaji koji se odvijaju tisućama kilometara daleko u Perzijskom zaljevu služe kao podsjetnik o međusobnoj povezanosti modernog putovanja, trgovine i turizma.
