U nedavnom otkriću, arheolozi u istočnoj Hrvatskoj pronašli su 302 rimska kovanica u blizini sela Mohovo. Ova vrijedna kovanica pruža ne samo materijalne dokaze, već i povijesne tragove o životu vojnika na dunavskoj granici tijekom kasnog Rimskog Carstva. Istraživači vjeruju da bi ovo otkriće moglo pružiti fascinantan uvid u vojne operacije i svakodnevne živote legionara tog doba.
Novac je otkriven tijekom iskopavanja pod vodstvom Instituta za arheologiju u Vukovarsko-srijemskoj županiji, unutar obrambenog jarka koji je okruživao rimski fortifikacijski kompleks. Ova ostava otkrivena je na području koje je nekada pripadalo vojnim postrojbama koje su nadzirale ključne prijelaze duž Dunava.
Granica Rimskog Carstva i njezina obrana
S obzirom na to da su rimske granice bile čuvene po svojoj vojnoj organizaciji, ovo otkriće baca svjetlo na način na koji su se čuvari tih granica organizirali i funkcionirali. Prema riječima Siniše Krznara, pomoćnika ravnatelja Instituta za arheologiju, područje Mohova kontrolirali su veći rimski logori u Iloku i Sotinu, dok su manji drveni stražarnice bile postavljene za promatranje i brzu komunikaciju.
Otkrića na ovom lokalitetu uključuju i ostatke jedne od stražarnica, koja je imala oblik drvene konstrukcije s opsežnim obrambenim jarcima. Ove karaule su omogućile vojnicima da održe vizualni kontakt sa susjednim postrojbama, čime su stvarali neprekidnu mrežu nadzora i zaštite duž cijele dunavske granice.
Oznake vremena i mjesto na kojem su kovanice pronađene
Prvi tragovi novčića pojavili su se kada su arheolozi počeli čistiti slojeve zemlje iz jarka. Koncentracija kovanica rasla je s vremenom, što je ukazivalo na to da su vojnici možda skrivali novac tijekom napada ili iznenadnih incidenata. Marko Dizdar, ravnatelj Instituta, naglašava da bi ovi novčići mogli biti značajni za razumijevanje svakodnevnog života vojnih postrojbi te da njihov značaj možda prelazi granice same numizmatike.
Preliminarne analize sugeriraju da su mnoge od ovih kovanica iskovane tijekom vladavine caru Valentinijanu I. (364. – 375. n.e.), što dodatno povezuje otkriće s vremenom političke i vojne nestabilnosti u Rimskom Carstvu.
Širi kontekst života duž dunavske granice
Nadalje, nalazište u Mohovu otkrilo je i druge artefakte iz rimskog doba, uključujući fibule i ribarske udice, što sugerira da su vojnici koji su služili tu vodili složen život, ne samo čuvajući granicu, već i baveći se svakodnevnim aktivnostima. Ovi nalazi omogućavaju dublje razumijevanje njihovih interakcija s lokalnim stanovništvom, ekonomijom i kulturom.
Nakon konzervacije i daljnjih analiza, očekuje se da će novčići postati dijelom muzejske zbirke, čime će dodatno obogatiti znanstvena istraživanja i publicistiku vezanu uz rimsko doba u Hrvatskoj. Ova otkrića predstavljaju rijetku priliku da se uoče detalji iz života na granici koja je bila ključna točka dodira između rimskih provincija i barbarskih plemena koja su nastanjivala područja uz Dunav.
