Svakodnevni život i društveni običaji
S pretežno rimokatoličkim stanovništvom, Hrvatska slavi katoličke vjerske praznike. Ovi praznici ne samo da imaju duboko duhovno značenje, već su i prilika za okupljanje obitelji i prijatelja. U prosincu se slavi Božić, vrijeme radosti i darivanja, dok je Uskrs obilježen raznim običajima koji variraju od regije do regije. Osim religioznih blagdana, Hrvatska također komemorira važne povijesne događaje. Dan antifašističkog otpora, 22. lipnja, obilježava formiranje prve partizanske postrojbe u Hrvatskoj 1941. godine, dok se 25. lipnja slavi Dan državnosti, kada je Hrvatska proglasila svoju neovisnost od Jugoslavije 1991. godine. Dan neovisnosti, 8. listopada, također je ključan trenutak u povijesti Hrvatske, simbolizirajući formalno razdvajanje od Jugoslavije.
Hrvatska kuhinja predstavlja mješavinu različitih utjecaja, uključujući turski, srednjoeuropski i talijanski. Tradicionalna jela poput punjenih listova kupusa, ćevapčića i knedli su često prisutna na stolovima domaćih obitelji. S obale dolazi bogatstvo morskih plodova, a posebice su popularna jela poput blitve s krumpirom i češnjakom, koja se često pripremaju s maslinovim uljem. Osim toga, lokalne delicije kao što su sir s otoka Paga i vina iz malih proizvođača, posebno u Dalmaciji, svakako oplemenjuju hrvatsku gastronomiju.
Umjetnost
Hrvatska se ponosi bogatom književnom tradicijom koja datira još od 1100. godine. Posveta Bašćanske ploče, kamenog spomenika s natpisom glagoljicom, simbolizira važnost jezika i pismenosti u hrvatskoj kulturi. Prva tiskana knjiga na hrvatskom jeziku, Hrvojev misal, objavljena je 1483. godine, čime je ustanovljena tradicija književne proizvodnje. U 20. stoljeću, hrvatska književnost je doživjela procvat s autorima poput Miroslava Krleže i Tina Ujevića, čije su teme istraživale složene psihološke i sociopolitičke borbe.
Umjetnost u Hrvatskoj nije se ograničila samo na književnost. Ivan Meštrović, slavni kipar, koja je nekada nazvan “najvećom pojavom među kiparima” od strane Augustea Rodina, ostavio je zadivljujuće tragove svog rada diljem Europe i Amerike. Njegove monumentalne skulpture spajaju hrvatski nacionalni romantizam s europskom tradicijom, a mnogi njegovi radovi, uključujući religiozne reljefe, odražavaju duboku težnju za identitetom i kulturnim nasljeđem. Danas se njegova kuća u Splitu koristi kao muzej i pokazuje bogatstvo njegovog umjetničkog stvaralaštva.
Hrvatski likovni umjetnici također su ostavili značajan trag u različitim žanrovima. Od naivnog slikarstva koje je u drugoj polovici 20. stoljeća steklo međunarodnu prepoznatljivost do savremenih umjetnika čija djela osvajaju svjetske galerije. Tradicionalni tekstil i čipka nadalje ostaju simbol hrvatske kulturne baštine.
Hrvatska filmska scena također ima posebno važno mjesto u suvremenoj kulturi. Zagreb škola filmske animacije stekla je svjetsku reputaciju, a zanimljivo je da je 1961. godine osvojila Oscara za animirani film “Zamjena”. Međunarodni animirani filmski festival, koji se održava od 1972. godine, dodatno predstavlja hrvatsku kulturu na globalnoj razini. Istaknuti hrvatski redatelji poput Dejana Šaraka, Krste Papića i Zrinka Ogreste doprinijeli su bogatoj filmskoj tradiciji koja obuhvaća sve žanrove.
Glazba u Hrvatskoj predstavlja veličanstven spektar stilova, od narodnih i klapskih pjesama do jazza i rocka. Tradicionalna tamburaška glazba popularna je među lokalnim stanovništvom i Hrvati u dijaspori, a plesovi poput kola oživljavaju atmosferu svadbenih i kulturnih festivala. Mnoge metropole kao što su Zagreb, Split i Dubrovnik nude bogatu noćnu scenu s lokalnim talentima, dok su izvođači poput Tereze Kesovije i grupe Guano Apes ostavili značajan pečat na regionalnoj i međunarodnoj glazbenoj sceni.
