Novi Ark filmovi/Isporučeno
Hrvatska zajednica u Australiji ima bogatu i raznoliku kulturu koja se temeljito oslanja na tradicije svojih predaka. Vjerno njegujući katoličke običaje, hrvatski doseljenici održavaju svoje korijene u domovini, bilo kroz religijske proslave, sport ili umjetnost.
Prva srpnja ove godine bila je posebno značajna za katolike hrvatskog podrijetla u Sydneyu. Na blagdan Krvi Predragocjene, održana je velika misa u župi svetog Mihovila u Belfieldu, a slavlje je uključivalo tradicionalni hrvatski glagoljaški obred. Liturgiju je predslavio p. Mateusz Markiewicz IBP, gostujući svećenik iz Instituta Dobrog Pastira u Francuskoj.
U zajedničkoj partcipaciji, misa je privukla stotine članova hrvatske katoličke zajednice iz cijele Australije. Uz p. Markiewicza, misa je bila dodatno podržana od strane dominikanskog priora p. Laurie Foote OP i karmelićanina brata Jeromea Voštana iz Pertha, koji su obojica doprinijeli ovom povijesnom događaju.
Glagoljaški obred, koji datira iz devetog stoljeća, povezan je sa svetima Ćirilom i Metodom, koji su preveli liturgiju na slavenski jezik. Unatoč povijesnom položaju latinskoga kao jezika zapadne crkve, hrvatskim katolicima je dopušteno koristiti staroslavenski, čime su održali vezu s vlastitim kulturnim naslijeđem.

Novi Ark filmovi/Isporučeno
Kao izuzetna podrška, jednog od organizatora, Ante Ćutuk, stigao je s misalom poznatim kao “Vajsov misal”, koji potječe iz 1927. godine. On je bio impresivan primjer pravog staroslavenskog jezika i glagoljice, koji su predstavljali ne samo kulturna, već i vjerska blaga hrvatskog naroda.
“Glagoljska misa jedno je od najjedinstvenijih blaga hrvatske katoličke baštine”, istaknuo je Ćutuk. “Ona podsjeća hrvatske katolike na to da su njihovi predci čuvali vjeru vlastitim svetim jezikom, pjevanjem i običajima dok su ostajali vjerni Rimokatoličkoj crkvi.”
Održavanje ovakvog oblika mise poslalo je snažnu poruku. “Donošenje u Sydney pokazuje da ova drevna liturgija nije mrtva ili predmet nostalgije, već aktivan oblik izražavanja vjere,” rekao je Ćutuk. “Hrvatski identitet ne temelji se samo na hrani, glazbi ili sportu, već i na katoličkoj vjeri koja oblikuje zajednicu.”
Osim samog obreda, mnogi su se uključili u pripreme, od organizacije glazbe do poslužitelja i potrebnih rubrika za misu. Dvojica Hrvata, Branko Lovrinov i Danijel Uremović, stigli su iz Zagreba kako bi pomogli u vođenju proba i koordinaciji mise.
Ćutuk je podijelio svoje dojmove: “Vidjeti okupljene starije hrvatske katolike, mlade, svećenike i sve goste u crkvi s istom namjerom, bila je posebna prilika. Stvarno je povijesno kada čujete staroslavenski jezik, tradicionalno pjevanje i znate da su ljudi putovali iz cijelog svijeta da bi prisustvovali ovome.”
“Za mene osobno, bila je velika čast pomoć u prenošenju ove tradicije i biti dio nečega što će se dalje nastaviti.”






