New York (CNN) — Opsjednutost teretanom nije nov fenomen, no čini se da je među mlađim generacijama poprimila nove dimenzije. Nathaniel Meyersohn iz CNN-a dijeli svoja iskustva i analize vezane uz porast interesa za teretane među „milijalcima“ i „generacijom Z“.
U svom uvodu, autor priznaje da je njegov odnos prema teretani postao pomalo nezdrav. Pseudozavisnost od svakodnevnog planiranja vremena u teretani odražava trend koji je očigledan u novoj generaciji – teretana postaje centralna točka socijalnog života. Mnogi mladi ljudi, poput njega, troše značajna sredstva na članstvo, pa čak i više nego starije generacije.
Prema analizi Antona Severina iz Health and Fitness Association, članstva u teretanama među osobama mlađim od 35 godina rastu brže nego među starijim generacijama. Stopa odlaska u teretanu kod mlađih od 24 godine dosegla je 36%, što odražava zanimanje i angažman ove demografske skupine. Financijska ulaganja u članstva često odražavaju način života koji ti mlađi pojedinci vode.
Jedno od ključnih pitanja jest: kako je odlazak u teretanu postao toliko važan za život mladih? Razlozi su višestruki. U današnjem svijetu socijalnih medija, smanjene konzumacije alkohola i opadanja religijske pripadnosti, teretana se naglašava kao prostor za zajedništvo i društvenu interakciju. Bloomberg je to nazvao „društvenim klubom generacije Z“, sugerirajući da teretane zamjenjuju barove i tradicionalna okupljališta.
Nadalje, velika ekonomska i demografska kretanja igraju ključnu ulogu. Odgađanje tradicionalnih koraka kao što su brak i roditeljstvo postaje sve prisutnije među mladima. U zemlji gdje su nekretnine nedostupne, teretana postaje simbol samopoboljšanja i osobnog uspjeha. Mnogi objašnjavaju potrebu za radom na fizičkom tijelu kao načinom da se uhvate u koštac s neizvjesnošću današnjeg života.
Demografske promjene i teretana
Statistika jasno pokazuje promjene u demografijama članova teretana. Prije deset godina, polovica članova u dobi od 20 do 40 godina bila je u braku; danas ih je samo trećina. Sličan trend zabilježen je i u broju onih koji imaju djecu, što sugerira da su mladi, neoženjeni pojedinci sve prisutniji u teretanama.
Natalija Mehlman Petrzela, povjesničarka i autorica knjige “Fit Nation”, ističe da rad na vlastitom tijelu postaje nešto što mladima donosi osjećaj postignuća. U vrijeme sve veće neizvjesnosti – od uvjeta na tržištu rada do utjecaja umjetne inteligencije – teretana predstavlja kontrolu koju mladi ljudi mogu imati nad svojim životima.
Pojedinci poput America Rodrigueza, koji trenira u nekoliko teretana u New Yorku, potvrđuju ove tvrdnje. Dok su njegovi roditelji u istoj dobi imali djecu, on je fokusiran na karijeru, vezu i fizičku spremu. Ovaj trend pokazuje dodatno istraživanje perspektive mladih o tome kako vide svoje mjesto u društvu.
Evolucija kulture vježbanja
U promatranju evolucije teretana, važno je primijetiti kako se pogled na vježbanje mijenjao kroz godine. Prije 1970-ih, malo Amerikanaca redovito je vježbalo, ali s pojavom feminističkog pokreta i sportova poput trčanja, situacija se radikalno izmijenila. Tjelovježba nije više bila tabu; postala je simbol osnaživanja, posebice među ženama.
Govoreći o promjenama, važno je napomenuti da su se trendovi u raznim aktivnostima prilagodili novim generacijama. Dok su se ranije vježbe temeljile na jednostavnom poboljšanju kondicije, danas su teretane postale mjesta društvenih okupljanja, a raznolike vježbe poput dizanja utega sve suprisutnije, uključujući i veću prisutnost žena.
Pitanje koje se nameće je: je li teretana postala neizostavni dio identiteta mladih ljudi? Potraga za zdravljem, socijalnom interakcijom i osobnim postignućem oblikuje način na koji mlađe generacije pristupaju fizičkoj aktivnosti. U vremenima promjena, teretana se čini kao prilagodljiv prostor koji zadovoljava suvremene potrebe društva.
