Otkrića na Mljetu: Bizantski brodolom Tatinica
U srpnju 2026. godine, u Polačama na otoku Mljetu, predstavljeni su rezultati izvanrednog projekta “Tatinica – bizantska brodoloma”. Otkriće ostataka plovila iz kasnog 7. ili ranog 8. stoljeća predstavlja jedan od najznačajnijih mediteranskih arheoloških nalaza tog razdoblja. Od 2015. godine traju sustavna podvodna iskapanja koja su rezultirala fascinantnim artefaktima i povijesnim informacijama koje preoblikuju naše razumijevanje bizantskog razdoblja.
Arheološki nalazi
Istraživači su pronašli niz izvanrednih artefakata, među kojima se ističe više od 40 zlatnih predmeta, ukupne težine oko 600 grama. Među njima su četiri ukrašena zlatna pojasna garnitura, zlatna kopča s smaragdima, rubinima i biserima, te zlatni pečatni prsten s likom cara. Voditelj projekta, Igor Miholjek, naglasio je da je ova zbirka zlatnih artefakata neprocjenjivo kulturno blago, unikatno u povijesti podvodne arheologije Sredozemlja.
Zlatnici izdanih od strane četiri cara heraklijske dinastije omogućili su znanstvenicima da precizno odrede razdoblje potapanja broda. Pored zlatnih predmeta, otkriveni su i drugi nalazi uključujući amfore, keramiku, vage i igraće komponente, što ukazuje na široku trgovačku mrežu Bizantskog Carstva.
Značaj otkrića
Miholjek je istaknuo da teret sugerira da ovakvo plovilo nije prevozilo običan komercijalni teret, već je vjerojatno bilo namijenjeno za visokog dostojanstvenika. To ukazuje na prisutnost važnih diplomatskih darova usred turbulentnih vremena bizantske povijesti. Ove informacije otvaraju vrata novim istraživanjima o društvenim i političkim strukturama bizantskog društva.
Planovi za izložbu i dokumentarni film
U najavi su planovi za veliku izložbu koja će biti popraćena katalogom i publikacijom, kao i dokumentarnim filmom o radu Odjela za podvodnu arheologiju. Premijera filma, u produkciji Paule i Đele Jusića iz Adriatona, očekuje se krajem 2026. godine. Ovi projekti imaju za cilj ne samo očuvanje, već i popularizaciju bogate kulturne baštine Mljeta.
Suradnja i podrška
Pavle Dugonjić, pročelnik Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, naglasio je da su tijekom gotovo dva desetljeća istraživanja identificirani brojni arheološki značajni brodolomi. Također je istaknuta važnost suradnje između hrvatskih i međunarodnih stručnjaka te podrška lokalnih institucija, uključujući Zapovjedništvo interventne policije MUP-a i ronilački centar RC Aquatica Mljet.
Napredne tehnike istraživanja
Istraživači koriste napredne tehnike dokumentiranja, uključujući 3D skeniranje i fotogrametriju, kako bi osigurali precizne podatke i rekonstrukcije na temelju pronađenih artefakata. Anton Divić iz NavArchosa je posebno naglasio značaj preživjeloj drvenoj konstrukciji broda, koja može otkriti nove aspekte ranosrednjovjekovne brodogradnje.
Međunarodni interes i javnost
Ova izvanredna arheološka otkrića već su privukla pažnju međunarodne javnosti, a objavljena su u travanjskom izdanju časopisa National Geographic. U članku se navodi kako su arheolozi otkrili ostatke broda uz obalu Mljeta 2014. godine, te kako je tijekom desetogodišnjeg rada otkrivena riznica zlatnih artefakata koja može promptirati povjesničare da preispitaju konvencionalna shvaćanja kula “mračnog vijeka”.
Ova otkrića ne samo da ponovo definiraju povijest srednjovjekovnog Mediterana, već također pobuđuju interes za daljnja istraživanja koja bi mogla otkriti nove dimenzije ove fascinantne povijesti.





