Izborni Triumph Zorana Milanovića: Nova Era za Hrvatsku
U nedjelju, 12. ožujka 2023. godine, Hrvatska je svjedočila značajnom političkom eventu; predsjednik Zoran Milanović osvojio je drugi mandat na predsjedničkoj poziciji. Njegov trijumf, s gotovo 74% glasova, predstavlja izravan odgovor biračkog tijela koje mu nije samo pružilo povjerenje, već i potvrdilo snagu njegove političke platforme. Ovaj političar, poznat po svojim kontradiktornim stavovima i često kontroverznim izjavama, sada ima priliku nastaviti svoj borbeni stil vođenja Hrvatske.
Natjecanje s Draganom Primorcem
U drugom krugu izbora, Milanović je suočen s izazivačem Draganom Primorcem, forenzičkim znanstvenikom koji do sada nije imao značajniji politički portfelj. Primorac je osvojio oko 26% glasova, dok je Milanović u prvom krugu, koji se održao 29. prosinca, već bio pokazao svoju dominaciju. Tijekom prvog kruga, njegov izazivač je zaostajao s 19%, što je isprovociralo potrebu za dodatnim glasanjem kako bi se izabrala nova predsjednička figura. Ovim izborima, Hrvatska dobiva još pet godina Milanovićeve vladavine, koja je obilježena njegovim otvorenim kritikama prema vlastima i međunarodnim institucijama.
Kritika Europske unije i NATO-a
Povrh njegove pobjede, Milanović je sada u poziciji nastaviti iznositi svoje stavove prema Europskoj uniji i NATO-u. Svijesno se postavlja kao kritičar Bruxellesa, kojeg naziva “nedemokratskim” zbog načina upravljanja zemljama članicama. Njegova izjava da “ako ne mislite isto kao i ja, onda ste neprijatelj” oslikava njegovu viziju Europe koju ne želi, ističući potrebu za promjenama. “To nije moderna Europa u kojoj želim živjeti i raditi”, kaže Milanović, dodajući kako će učiniti sve da unaprijedi situaciju koliko god to može kao predsjednik Hrvatske.
Odnos s premijerom Plenkovićem
Odnos Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića je kompleksan. Njihovi sukobi obilježili su prethodni mandat i nastavili se kroz otvorene političke napetosti. Milanović često optužuje Plenkovića i njegovu stranku za sistemsku korupciju, dok Plenković Milanovića naziva “proruskim” i potencijalnom prijetnjom za hrvatsku međunarodnu poziciju. Ovaj sukob predstavlja važnu dimenziju političkog život u Hrvatskoj, gdje je Predsjednik, iako se njegovo mjesto smatralo ceremonialnim, preuzeo značajnu ulogu u upravljanju političkim harmonijama.
Politički profil Zorana Milanovića
Milanović nije stranac za političke arene. Nakon što je bio premijer, njegov politički stil privukao je pažnju i podijelio javnost. Iako nosi titulu predsjednika, kao vrhovni vojni zapovjednik, on ima značajnu moć u oblikovanju unutarnje i vanjske politike Hrvatske. Njegovo povijesno protivljenje prema slanju hrvatskih vojnika u misije NATO-a, osim uspješne blokade prijenosa hrvatskih časnika na obuku u Njemačkoj, osnažuje njegovu sliku političkog vođe koji iznosi suprotne stavove od dominantnog narativa.
Primorac i akademska karijera
Dragan Primorac, njegov protukandidat, dolazi iz akademskih krugova, s iskustvom u znanstvenim i obrazovnim institucijama. Njegova politička karijera započela je kao ministar znanosti i obrazovanja u vladi HDZ-a u ranim 2000-ima. Međutim, njegovo neuspješno kandidiranje za predsjednika 2009. godine odmaklo ga je od aktivne politike, sve do nedavnog natjecanja protiv Milanovića. Tokom kampanje, Primorac je bio prisiljen pružiti alternativnu viziju hrvatskoj javnosti, no njegov potporni bazen nije mogao parirati popularnosti aktuelnog predsjednika.
