Hvar: Otok Akademskog Fenomena
Otok Hvar, smješten u srcu Jadranskog mora, poznat je ne samo po svojoj prirodnoj ljepoti i povijesnim znamenitostima, već i po izvanrednoj koncentraciji akademskih umova. Sa svojih 10.000 stanovnika, Hvar se ponosi time da je dom čak 25 članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), što ga čini jednim od svjetskih lidera u pogledu broja akademika po glavi stanovnika.
Povijesni i Kulturni Kontekst
Fenomen visoke akademske prezencije na otoku Hvar nije slučajan; njegov je temelj duboko ukorijenjen u bogatoj povijesti i tradiciji. Kroz stoljeća, hvarski su se stanovnici usmjeravali na obrazovanje i intelektualni razvoj. Kako kaže Kuzma Kovačić, poznati hvarski kipar i akademik, "Hvar je jedno od najvažnijih središta hrvatske povijesti i kulture". Ova se tradicija njegove duhovne i intelektualne baštine prenosi s generacije na generaciju, a obitelji su uvijek naglašavale važnost obrazovanja.
Utjecaj Obitelji na Obrazovanje
Na Hvaru, obitelji su odavno razumjele vrijednost obrazovanja. Učeći svoju djecu o duhovnim i intelektualnim vrijednostima, stvorili su plodno tlo za razvoj mnogih akademika. Obrazovanje se shvaća ne samo kao akademsko stjecanje znanja, već i kao način života. Hvarski akademici poput Šime Ljubića, jednog od osnivača HAZU-a, i mnogih drugih značajnih ličnosti iz svijeta književnosti i povijesti, svjedoče o snazi ove tradicije.
Projekt „Desetljeće Akademika s Otoka Hvar“
Kako bi se odala počast ovom izuzetnom akademskom nasljeđu, pokrenut je projekt pod nazivom „Desetljeće akademika s otoka Hvar“. Ovaj projekt, pod vodstvom profesora dr. Pera Lučina, ima za cilj proslaviti i istražiti akademsku tradiciju Hvara kroz razne inicijative koje će se provoditi tijekom sljedećih deset godina.
Zamjenica voditeljica projekta, Tarita Radonić, ističe važnost očuvanja ove tradicije i uključivanje mladih u rad. Aktivnosti obuhvaćaju postavljanje spomenika hvarskim akademicima te organiziranje godišnjih događaja pod nazivom „Dani akademika Hvara“. Tu je i ambiciozna ideja izrade sveobuhvatne bibliografije njihovih djela, kao i provođenje empirijskog studija koji će istražiti povezanost akademika s lokalnom zajednicom.
Uloga Mladih i Kulturna Baština
Jedna od glavnih komponenti projekta "Dica Sa ŠKOJA" (Djeca otoka) usredotočena je na angažiranje mladih u istraživanju utjecaja Hvara na njihove akademike. Ova aktivnost neće samo obogatiti znanje mladih, već će i prikazati njihov pogled na život i iskustva akademika iz njihovih ranih godina. Tarita Radonić naglašava važnost očuvanja kulturne baštine i edukacije mladih kako bi razumjeli i cijenili nasljeđe svog otoka.
Kritijeri Identifikacije Akademika
Projekt također definira jasne kriterije za identifikaciju "Hvarovih akademika". Kako bi se osoba mogla smatrati hvarskim akademikom, mora biti rođena na Hvaru, živjela tamo ili pratiti svoje porijeklo do otoka u posljednje dvije generacije. Osim službenih članova HAZU-a, Hvar je dom i mnogim istaknutim intelektualcima koji su imali značajan utjecaj u Hrvatskoj i šire.
Kroz projekt "Desetljeće akademika s otoka Hvar", cilj je osvijetliti intelektualni doprinos ovog izvanrednog otoka te inspirirati nove generacije da nastave pisati svoju akademsku priču. Kroz istraživanja, angažman zajednice i fokus na mlade, Hvar će nastaviti biti izvor inspiracije i znanja za sve buduće naraštaje.