Agencija za zaštitu okoliša i deregulacija modnog sektora
Agencija za zaštitu okoliša (EPA) Sjedinjenih Američkih Država nedavno je pokrenula značajnu inicijativu za deregulaciju industrije koja bi mogla ozbiljno utjecati na okoliš. Ove promjene, koje se sastoje od 31 inicijative, nastoje olakšati provođenje energetskih politika, no istovremeno otvaraju vrata potencijalnom povećanju zagađenja i negativnom utjecaju na sektor mode.
Što se događa?
Deregulacijski paket uključuje značajne promjene u regulaciji emisija koje se odnose na proizvodnju energije, uključujući preispitivanje propisa o elektranama i industriji nafte i plina. Među najvažnijim točkama je eliminacija obveze izvještavanja o stakleničkim plinovima, koja je do sada obuhvaćala oko 8.000 industrijskih objekata. Stručnjaci upozoravaju da bi to moglo rezultirati smanjenjem kontrole nad tekstilnim mlinovima i zagađenjem u tvornicama odjeće.
Vogue naglašava kako bi deregulacije mogle negativno utjecati na kvalitetu zraka oko modnih postrojenja, kao i na kvalitetu vode, budući da modna industrija često koristi kritične vodene procese u svom proizvodnom ciklusu. Bez regulacije, postoji stvarna opasnost da će se ti procesi negativno odraziti na dostupnost i kvalitetu vodnih resursa.
Zašto je deregulacija u modnoj industriji važna?
Modna industrija doprinosi otprilike 10% globalnih emisija ugljika i jedan je od najvećih zagađivača voda. S obzirom na to, potencijalno povećanje zagađenja uslijed deregulacija može imati dalekosežne posljedice ne samo na prirodu, već i na društvo. Tijekom posljednjih godina, mnoge modne kuće su se obvezale na održivije prakse, a ekološke standarde koriste kao način diferencijacije na tržištu.
Iako može postojati kratkoročna ušteda za kompanije, dugoročne posljedice ignoriranja održivih praksi mogle bi biti razorne. Stručnjaci, poput dr. Shenga Lua s Univerziteta u Delawareu, ističu da deregulacije mogu obeshrabriti inovacije koje bi mogle dovesti do održivijih proizvodnih tehnologija.
Što se radi u vezi s deregulacijom u modnoj industriji?
Usprkos novim pravilima EPA-e, neke kompanije nastavljaju prioritizirati ekološke aspekte u svom poslovanju. Primjerice, danska tvrtka Rodinia generacija fokusira se na proizvodnju "odjeće s niskim udjelom ugljika", koristeći tehnološka rješenja koja smanjuju tekstilni otpad i zagađenje. Slično tome, kenijski brend Život Nisrije koristi upcycling kako bi stvorio visoko modnu odjeću iz tekstilnog otpada.
Alati poput Higg indeksa pomažu kompanijama da procijene svoj društveni i ekološki utjecaj, čime se potiču na smanjenje otpada i implementaciju održivih praksi. Stručnjaci naglašavaju da je važno ne samo definirati više ili manje regulacija, već i stvoriti poslovno okruženje koje potiče kružne modele i smanjivanje otpada, all while osiguravajući prihod.
Prijelaz na održivije metode neće samo unaprijediti reputaciju modne industrije, već bi i dugoročno mogao donijeti ekonomske koristi. Na taj način, industrija bi mogla poboljšati svoj utjecaj na planetu bez smanjenja svojih profitabilnih kapaciteta.