Hrvatski Turizam na Prekretnici: Oslanjanje na Stranu Radnu Snagu
Dok se Hrvatska priprema za još jedno užurbano ljeto, turistički sektor se suočava s izazovima nedostatka radne snage. Ovaj manjak rada postao je presudno obilježje zemlje, posebno nakon pandemije, i reflektira dugoročne demografske probleme koji prate jednu od najatraktivnijih turističkih destinacija u Europi.
Demografski Izazovi
Prema izvješću Svjetske banke, Hrvatska se nalazi na "kritičnom demografskom raskrižju". Tijekom proteklog desetljeća, gotovo 400.000 ljudi je napustilo zemlju, što je dovelo do drastičnog smanjenja populacije. Ovaj fenomen smanjenja stanovništva nije samo brojka; on uključuje i porast udjela starijih građana, koji je trenutno na 22,5% i očekuje se da će do 2050. godine doseći 30%. Ova promjena stvara ogromne pritiske na tržište rada, osobito u sektoru turizma, koji čini oko 20% BDP-a Hrvatske.
Potreba za Sezonskim Radnicima
Uoči ljetne sezone 2025. godine, stručnjaci upozoravaju da će Hrvatskoj biti potrebno do 70.000 sezonskih radnika. Poslovni predstavnici na konferenciji Hrvatske ekonomske komore (HGK) u ožujku naveli su da će do 2030. godine zemlja možda trebati između 450.000 do 500.000 stranih radnika. Zamjenica direktora Hrvatske službe za zapošljavanje (CES) istaknula je da se turistički sektor sve više oslanja na stranu radnu snagu, slično građevinskoj industriji.
Trendovi Zapošljavanja
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, broj izdanih radnih dozvola stranim građanima značajno je porastao, s 80.000 dozvola izdanih u 2023. godini u odnosu na manje od 10.000 u 2016. godini. Bosna i Hercegovina ostaje najveći izvor stranih radnika, no poslodavci se sve više okreću Aziji, posebice Nepalu, Indiji i Filipinima, kako bi popunili praznine na tržištu rada.
Regionalne Razlike
Postoje značajne regionalne razlike u dostupnosti radne snage. Adrijatska Hrvatska, koja uključuje popularna turistička odredišta poput Dubrovnika i Splita, suočava se s ozbiljnim nedostatkom radnika. Naime, 39% više slobodnih radnih mjesta po nezaposlenoj osobi nego što je nacionalni prosjek. Suprotno tome, panonska Hrvatska pati od nedostatka zapošljavanja i odljeva mozgova. Primjerice, u jednom malom gradu blizu granice s Mađarskom, ponuđene su kuće i građevinske parcele za samo 0,13 eura kako bi se privukli mladi ljudi.
Izazovi i Rješenja
Unatoč porastu zaposlenosti koji je nadmašio razine prije pandemije, izazovi su i dalje prisutni. Stopu zaposlenosti u Hrvatskoj trenutno iznosi 66,2%, koja je ispod OECD prosjeka od 69,4%. Nedostatak kvalificiranog osoblja i dalje predstavlja prepreku za poslovna ulaganja i bržu zelenu tranziciju, posebno u ključnim sektorima poput turizma, građevine i zdravstva.
Kako bi se uhvatili u koštac s ovim izazovima, hrvatska vlada provodi reforme, uključujući programe za dodatno obrazovanje i podršku ranjivim skupinama. Također, pokrenuta je nova strategija demografske revitalizacije.
Plaće i Uvjeti Rada
Plaće u turizmu porasle su u pokušaju privlačenja sezonskog osoblja. Radnici u hotelima i restoranima sada mogu zarađivati do 1.400 eura mjesečno, dok menadžerske pozicije dosežu i 2.000 eura. Međutim, dugoročni izazov ostaje usklađivanje gospodarskog rasta s brzim smanjenjem i starenjem stanovništva, što zahtijeva inovativna rješenja i proaktivno upravljanje.
