Sukob tužitelja: Europsko javno tužiteljstvo kao jamac vladavine zakona u Hrvatskoj
Uvod u problematiku
U vremenima kada se korupcija čini sve prisutnijom prijetnjom državama članicama Europske unije, pitanje vladavine zakona postaje od suštinske važnosti. U Hrvatskoj, nakon nedavnih korupcijskih skandala koji su rezultirali uhićenjem važnih državnih dužnosnika, otvorila su se brojna pitanja o funkciji nacionalnih i europskih tužitelja te njihovim pravima i obvezama u progonu korupcije.
Kontekst sukoba
Od 15. studenoga 2024. godine, Hrvatska se suočava s križanjem putova između Hrvatskog ureda javnog tužitelja (DRH) i Europskog javnog tužitelja (EPPO). Uhićenje ministra zdravlja te još sedam osoba zbog korupcijskog skandala povezanog s nabavom medicinske opreme dodatno je razbuktalo ovaj sukob. Ovaj događaj postavlja temeljno pitanje: Tko je ovlašten procesuirati korupciju u Hrvatskoj?
Uloga Hrvatskog ureda javnog tužitelja
Hrvatski ured javnog tužitelja ima dugu povijest i zadaću koja uključuje zaštitu interesa države i građana. On je odgovoran za pokretanje kaznenih postupaka i osiguranje pravde unutar granica Hrvatske. Međutim, izazovi s kojima se susreće, uključujući političke pritiske i korupcijske afere, dodatno otežavaju njegovo funkcioniranje.
Uloga Europskog javnog tužitelja
S druge strane, Europsko javno tužiteljstvo oblikovano je 2021. godine s ciljem da se bori protiv prekogranične korupcije i financijskih zločina unutar EU. Kao institucija koja se oslanja na suradnju među državama članicama, EPPO donosi mogućnost kaznenog progona koji nadilazi nacionalne okvire, a pruža dodatnu podršku u slučajevima kada su nacionalni tužitelji nedovoljno efikasni ili podložni pritiscima.
Sukob između DRH i EPPO
Sukob između DRH-a i EPPO-a ne uključuje samo pitanja nadležnosti, već i dublje zajedničke odgovornosti u borbi protiv korupcije. Dok DRH nastoji održati kontrolu unutar hrvatskog pravnog sustava, EPPO se pojavljuje kao alternativa koja može produbiti istraživanja i krenuti protiv korupcije na način koji nacionalne institucije možda ne mogu ili ne žele. Ovaj konflikt često dovodi do nejasnoća među građanima o tome koja institucija ima primarno ovlaštenje za postupanje u određenim slučajevima.
Utjecaj na vladavinu zakona
Ova borba između dva tužiteljska sustava sama po sebi testira temelje vladavine zakona u Hrvatskoj. Postavlja se pitanje može li Hrvatska, kao članica EU, jamčiti pravdu i transparentnost ako se unutar njezinih institucija odvija borba za vlast i nadležnost. Građani se pitaju koja od institucija može bolje odgovoriti na njihove potrebe za pravdom i kako će ishodi sukoba utjecati na svakodnevni život.
Zaključak
Iako ovaj članak ne dovršava raspravu o ovoj kompleksnoj temi, važno je razumjeti dinamiku između nacionalnog i europskog tužiteljstva. Ova situacija u Hrvatskoj oslikava šire probleme unutar EU, gdje se borba protiv korupcije i jačanje vladavine zakona i dalje smatramo ključnim pitanjima za održavanje povjerenja građana u pravosudne institucije. Ova rasprava ostaje otvorena i vrlo relevantna za daljnje razvijanje odnosa između Hrvatske i europskih pravosudnih tijela.
