Problematika protjerivanja hrvatskih građana iz Srbije: slučaj Nikole Francetića
U nedavnom razvoju događaja, slučaj Nikole Francetića, menadžera iz Zagreba, izazvao je veliku pažnju javnosti i medija. Nakon sedam godina života i rada u Beogradu, Francetiću je naređeno da napusti Srbiju jer, prema navodima lokalnog Ministarstva unutarnjih poslova, predstavlja "sigurnosni rizik". Ovaj slučaj ukazuje na širu problematiku koja se tiče prava stranih građana u Srbiji, osobito onih iz Hrvatske.
Uloga Nikole Francetića
Nikola Francetić je radio kao direktor televizijske platforme Nettv Plus, koja je dio regionalne tvrtke United Grupa. Tijekom svojih godina u Beogradu, Francetić nije imao nikakvih zakonskih problema i nije bio politički angažiran. "Ne mogu objasniti što se dogodilo", izjavio je Francetić za Jutarnji list, ističući svoj nedostatak političke aktivnosti ili bilo kakvih javnih istupa. Njegova izjava sugerira kako je iznenadne akcije srpskih vlasti teško razumjeti i objasniti.
Iznenada protjerivanje
Francetić je doživio šok kada je pozvan u policijsku stanicu kako bi "riješio administrativnu stvar". U tom trenutku, njegova dozvola za prebivalište oduzeta je, a on je dobio rok od samo sedam dana za napuštanje zemlje. Posebno mu je teško palo to što je nedavno investirao svoju životnu ušteđevinu u kupovinu stana u Beogradu. "Nevjerojatno mi je da sada, iako posjedujem stan, ne mogu ući najmanje godinu dana", rekao je Francetić, izražavajući frustraciju nad situacijom.
Zakonodavni okvir i pravna nesigurnost
Francetićev odvjetnik odmah je podnio žalbu protiv odluke srpskog Ministarstva unutarnjih poslova, a administrativni sud u Beogradu pristao je na odgodu odluke o protjerivanju do konačne presude. Ipak, zbog neizvjesnosti i straha od mogućih problema na granici, Francetić se odlučio napustiti Srbiju unutar zakonskog roka. Ovaj slučaj ukazuje na potencijalne probleme koje stranci mogu doživjeti u Srbiji, osobito kad se radi o položaju i pravima stranih građana.
Šira slika: protjerivanja i zabrinutosti
Francetić nije jedini koji se suočio s takvim postupcima. Brojni hrvatski građani u posljednje su vrijeme također bili predmet protjerivanja iz Srbije, najčešće na osnovama koje se protive načelima pravde. Primjerice, slučaj hrvatskog liječnika koji je također naređen da napusti zemlju nakon više od deset godina života i rada u Beogradu, dodatno naglašava ovaj problem.
Reakcije međunarodne zajednice
Europska komisija izrazila je zabrinutost zbog prakse protjerivanja stranih građana iz Srbije, pozivajući vlasti da omoguće transparentne i pravno utemeljene postupke. Ova situacija može imati šire implikacije na odnose između Hrvatske i Srbije, kao i na percepciju Srbije u međunarodnim krugovima. Nasuprot lokalnim mjerama, takva su protjerivanja mogla izazvati zabrinutost među investitorima i radnicima, koji se boje za svoja prava i sigurnost.
Zaključak
Francetićev slučaj otvara važna pitanja o pravima stranih građana u Srbiji, o transparentnosti i legitimnosti odluka državnih vlasti, te o utjecaju tih odluka na međudržavne odnose. Dok međunarodna zajednica poziva na reforme, radikalne promjene u pristupu prema strancima u Srbiji mogu biti ključne za budući razvoj odnosa s drugim zemljama, osobito unutar EU.
