Uvod u srčane rizike povezanih s vježbanjem
U današnje doba, sve veći broj ljudi shvaća važnost tjelesne aktivnosti za očuvanje zdravlja. No, stručnjaci upozoravaju na jedan manje poznat aspekt redovitog vježbanja – privremeno povećanje srčanog rizika, posebno tijekom intenzivnih fizičkih aktivnosti. Ovaj fenomen može biti opasan za osobe koje imaju nedijagnosticirana srčana stanja.
Srčani udari tijekom vježbanja: rijetki, ali značajni
Prema studijama, iako je redovita tjelesna aktivnost ključna za zdravље srca, može doći do iznenadnog srčanog zastoja, čak i kod mladih i zdravih sportaša. Ove situacije često privlače pažnju medija zbog svoje iznenadne prirode. Na primjer, istraživanja pokazuju da se u SAD-u ovakvi incidenti javljaju u približno jednom slučaju na svakih 100.000 maratona. U mlađoj populaciji, najčešći uzroci takvih događaja su nedijagnosticirana srčana stanja, dok se kod starijih, posebno nakon 35. godine, najčešće radi o blokadama koronarnih arterija uslijed ateroskleroze.
Stariji sportaši i izdržljivost
Sportska aktivnost nije samo privilegija mlađih pojedinaca. Sudjelovanje u sportovima izdržljivosti, poput maratona, biciklizma i triatlona, raste među osobama u dobi od 30 do 70 godina. Mnogi od tih starijih sportaša mogu imati kardiovaskularne čimbenike rizika, uključujući visoki kolesterol ili hipertenziju. Zbog toga je važno shvatiti da čak i visoko aktivni sportaši nisu imuni na srčane bolesti; zapravo, istraživanja sugeriraju da sportaši mogu razviti bolesti koronarnih arterija istom brzinom kao i njihovi manje aktivni vršnjaci.
Što je srčani udar i tko je u opasnosti?
Srčani udar nastaje zbog prekida protoka krvi u srčani mišić, obično uslijed pucanja plaka unutar koronarne arterije. Poznati čimbenici rizika uključuju pušenje, neaktivnost, lošu prehranu, dijabetes, pretilost, povišen kolesterol i visoki krvni tlak. Osim toga, postoje i drugi faktori koji su manje podložni kontroli, kao što su dob, spol, etnička pripadnost i genetika.
Procjena rizika prije vježbanja
Osobe starije od 35 godina, osobito one koje planiraju intenzivne tjelesne aktivnosti, trebaju provesti procjenu srčanog rizika. Ovaj postupak uključuje pregled obiteljske i osobne anamneze, fizički pregled, EKG i, u nekim slučajevima, test stresa. Čak i oni koji nemaju vidljive simptome mogu imati skriveni rizik povezan s povišenim krvnim tlakom ili kolesterolom.
Upozorenje na znakove na koje treba obratiti pažnju
Treneri i liječnici upozoravaju na simptome poput boli u prsima, kratkoće daha, vrtoglavice ili naglog pogoršanja fizičkih performansi. Ti simptomi trebaju potaknuti pojedince na hitnu medicinsku procjenu. Održavanje hidracije i postepeno povećanje intenziteta treninga također su važne mjere za smanjenje rizika.
Povratak na vježbu nakon srčanog događaja
Srčana rehabilitacija od ključne je važnosti za sigurnu povratak fizičkoj aktivnosti nakon srčanih događaja. Programi rehabilitacije, koje podržava javni zdravstveni sustav, ciljaju na obnovu fizičkog i mentalnog zdravlja te smanjenje vjerojatnosti budućih srčanih incidenata. Ovi programi uključuju nadzirano vježbanje, upravljanje faktorima rizika, prehrambene savjete i grupnu podršku.
Praćenje tih informacija i savjeta može značajno poboljšati zdravlje srca i smanjiti rizik od srčanih bolesti. Važno je ne zaboraviti da je svaka osoba jedinstvena, pa bi se svi zdravstveni planovi trebali prilagoditi individualnim potrebama i stanju.
