Kako se trenirati za uspon od 508 m uz rub zgrade bez ikakve opreme?
Svijet slobodnog penjanja promijenio se 25. siječnja kada je Alex Honnold, poznati alpinist, izveo nevjerovatan uspon na zgradu Taipei 101 u Tajvanu. Ovaj povijesni trenutak predstavljao je još jedan izazov u njegovoj karijeri, a Honnold je znao da njegov pristup treningu mora biti prilagođen za ovu jedinstvenu situaciju.
Razlike između penjanja po stijenama i građenja
Iako je Honnold poznat po svojim izvanrednim uspjesima na stijenama, građenje (penjanje uz umjetne strukture) zahtijeva drugačiju vrstu pripreme. Naime, mišići koji se koriste u ovakvom penjanju su drugačiji, a dodatni pritisak koji dolazi s kamermanima i gledateljima zahtijeva posebnu mentalnu pripremu. Honnold je znao da se dugotrajan uspjeh oslanja na njegovo tijelo i njegov um.
Trening i ponavljanja
Jedna od ključnih komponenti Honnoldovog treninga bilo je izvođenje stotina ponavljanja svakodnevno. Opisao je kako se prilikom penjanja uz zgradu hvatao za ista mjesta bez prestanka, zbog čega je pomislio da se “kretanje ne čini težim” dok se ne suoči sa stvarnim izazovom ponavljanja. Njegovi treninzi uključivali su zgibove, sklekove i vježbe za jačanje jezgre, u kombinaciji s izdržljivostima i istezanjem.
Zanimljivo je da njegovi zgibovi nisu bili klasični; umjesto toga, Honnold se oslanjao na bokove svojih prstiju dok je izvodio ove vježbe, čime je jačao svoju snagu stiska. Istezanje i jačanje core mišića također su savršeno usklađena s njegovim ciljem, pružajući nužnu fleksibilnost i snagu.
Mentalna priprema
Osim fizičkog treninga, Honnold je znao da je mentalna priprema jednako važna. Prije nego što je započeo sa svojim fizičkim treninzima, provodio je vrijeme vizualizirajući svoj uspon. Kroz ovu praksu, osjetio je emocije koje će doživjeti tijekom stvarnog uspona, što mu je pomoglo da se bolje pripremi. Njegovo razmišljanje bilo je usmjereno na dosezanje stanja umora i fizičkog napora koji bi osjetio tijekom penjanja.
Simulacija iskustva
Honnold je istaknuo da, iako je fizički trening presudan, simulacija doživljaja uspona također igra ključnu ulogu. Sposobnost da se uspentate visoko, kao što je 1600 stopa, zahtijeva ne samo tjelesnu spremnost nego i emocionalnu otpornost. Kroz ovaj proces, on je osnažio svoj um i stvorio vezu između svoga fizičkog tijela i mentalnog stanja.
Zaključak bez zaključka
Alex Honnoldova nevjerojatna sposobnost da se uspne na zgradu Taipei 101 uz rub zgrade bez opreme nije rezultat jednog aspekta treninga, nego savršene sinergije između fizičkog i mentalnog pripremanja. Njegov pristup kombinira stotine ponavljanja, vizualizaciju i simulaciju fizičkih iskustava, omogućujući mu da se nosi s izazovima koji dolaze s njegovim audaciousnim pothvatima. Honnold je primjer kako priprema, disciplina i mentalna čvrstoća mogu dovesti do nevjerojatnih postignuća.
