Početak suđenja protiv hrvatskih pilota u Beogradu
U petak je u Beogradu započelo suđenje za ratne zločine protiv četvorice pilota Hrvatskih zračnih snaga, optuženih za ispaljivanje raketa na srpske izbjegličke kolumne u kolovozu 1995. godine. Optužbe se odnose na incident u blizini Bosanskog Petrovca, gdje je prilikom napada poznatog kao "Operativna oluja" ubijeno 13 civila, uključujući šestero djece mlađe od 13 godina.
Istražni postupak i optužbe
Odluka o pokretanju suđenja donesena je u odsutnosti optuženih, koji se od 2021. godine ne nalaze pod jurisdikcijom srpskih pravosudnih vlasti. Optuženi piloti, Zdenko Radulj (70), Željko Jelenić (69), Vladimir Mikac (68) i Danijel Borović (65), suočavaju se s optužbama za izvršenje naređenja o napadu na izbjegličke konvoje 7. i 8. kolovoza 1995. godine.
Napadi su se dogodili u vrijeme kada su tisuće Srba bježale prema Srbiji uslijed vojne akcije Hrvatske vojske. Pakleni napadi zračnih snaga rezultirali su velikim civilnim žrtvama i mnogim ranjenima, a njihova posljedica bila je daljnje pogoršanje odnosa između Hrvatske i Srbije.
Rat u Hrvatskoj i kontekst Operacije Oluja
Rat u Hrvatskoj, koji je trajao od 1991. do 1995. godine, izbio je nakon proglašenja neovisnosti Hrvatske. Mnoge srpske zajednice nisu priznale ovu neovisnost i usprotivile su se novoj hrvatskoj vlasti, što je dovelo do sukoba. Hrvatska vojska poduzela je Operaciju Oluja s ciljem povratka okupiranih teritorija i završavanja opsade bosanskog grada Bihaća.
U toj operaciji, prema nekim procjenama, više od 200.000 Srba je pobjeglo iz Hrvatske prema Srbiji. Civili su se suočavali s napadima, a brojni su napadi bili usmjereni prema izbjegličkim konvojima, čime je došlo do brojnih zločina nad civilima.
Ljudska prava i međunarodna zajednica
Incidenti vezani uz Operaciju Oluja nisu prošli nezamijećeno u očima međunarodne zajednice. Organizacije za ljudska prava poput Amnesty Internationala i Human Rights Watcha osudile su napade na civila i pozvale na odgovornost onih koji su sudjelovali u ratnom nasilju.
Ove organizacije ukazuju na potrebu za pravdom i odgovornošću u kontekstu ratnih zločina, što je poseban izazov u regiji koja se i dalje bori s posljedicama rata i traumama iz prošlosti.
Napeti odnosi između Hrvatske i Srbije
Sukobi i ranije nesuglasice između Hrvatske i Srbije doveli su do izrazitih napetosti, koje se neprimjetno nastavljaju i u današnje vrijeme. Dvije zemlje koje dijele granicu dugačku 241 km imaju složene odnose obilježene povijesnim tenzijama. Posljednji izraz napetosti bio je nedavni posjet hrvatskog političara Tonina Picule Beogradu, koji nije prošao bez kontroverzi.
Oba lidera, Aleksandar Vučić i Andrej Plenković, do sada su održali vrlo malo sastanaka, a nadležna tijela obiju država često upućuju međusobne prozivke i optužbe.
Suđenje i geopolitičke implikacije
Suđenje protiv pilota Hrvatske vojske odvija se u kontekstu šireg regionalnog odnosa, gdje se pitanja pravde i odgovornosti često prepliću s političkim interesima. Mnogi analitičari smatraju da ishod suđenja može utjecati na buduće odnose između Hrvatske i Srbije, kao i na percepciju javnosti o ratnim zločinima i pravdi za žrtve.
Kako se suđenje nastavlja, svijet će pažljivo pratiti kako se razvijaju događaji i koji će utjecaj imati na rehabilitaciju odnosa između dvije susjedne države, te na načine na koje se društva suočavaju s vlastitom prošlošću.
