Bojkot maloprodaje u Hrvatskoj: Potrošači se bune protiv visokih cijena

U posljednje vrijeme, Hrvatska se suočava s izazovima koji proizlaze iz rastuće inflacije, a bijes potrošača kulminirao je inicijativom za bojkot maloprodaje. Ova akcija nije samo poziv na jednorazovno izbjegavanje kupovine, već predstavlja širi socijalni pokret koji se širi i na ostale zemlje Balkana.

Početak bojkota

Sve je počelo na društvenim mrežama, gdje su grupe za zaštitu potrošača pozvale na jednodnevni bojkot prodavaonica. Ova akcija zabilježila je više od 50% smanjenje prodaje širom Hrvatske prošlog petka, što je bio značajan signal da je frustracija građana postala intenzivna. Josip Kelemen, vodeći zagovornik potrošača, izjavio je da je „Hrvatska pozvana na zaustavljanje“, aludirajući na sve veće opterećenje koje visoke cijene hrane i osnovnih potrepština donose domaćinstvima.

Ambicioznost novog bojkota

Nakon uspjeha prvog bojkota, prosvjednici su najavili nove akcije koje bi uključivale tjedni bojkot nekih od najpoznatijih maloprodajnih lanaca, uključujući Eurospin, Lidl i DM. Posebna pažnja bit će posvećena i proizvodima kao što su Coca-Cola, gazirane napitke, flaširanu vodu i deterdžente. Planira se i dodatna mobilizacija građana kako bi se potaknulu šire društvene promjene, uključujući izbjegavanje usluga isporuka, restorana i internetskih kupovina.

Posljedice inflacije

Inflacija je snažno pogodila hrvatsko gospodarstvo, a prosječne cijene hrane porasle su za više od 30% u posljednje tri godine. Pojedini osnovni namirnici, poput jaja i kruha, zabilježili su skok cijena od gotovo 60%. Iako se trgovci suočavaju s pritiskom javnosti, ekonomisti ističu da se većina krivnje za rast cijena ne može prenijeti isključivo na njih. Dugo godina opadajuća poljoprivredna proizvodnja, visoka stopa uvoza hrane te strukturalni problemi gospodarstva, uključujući prekomjernu ovisnost o turizmu i visoke poreze, značajno doprinose ovom stanju.

Cijene domaćih proizvoda

Potrošači su također primijetili kako cijene domaćih proizvoda ponekad nadmašuju cijene proizvoda sličnih brendova u inozemstvu, gdje su prosječne plaće veće. Primjerice, jedan kilogram popularnog začina u Hrvatskoj košta 7,69 eura, dok je cijena u švedskom maloprodajnom lancu 6,35 eura. Ove razlike potiču potrošače na preispitivanje lokalnih cijena i potrošačkih prava.

Širi kontekst pokreta

Osim same maloprodaje, ljutnja građana usmjerava se prema vladi, koja je, prema riječima mnogih, odgovorna za ekonomske nepravde. Potrošači traže reformske mjere koje bi dovele do boljih uvjeta za proizvodnju i pravedniju raspodjelu resursa. Mnoge osobe su počele prelaziti granice kako bi pronašle povoljnije cijene, što dodatno ukazuje na potrebu za promjenama unutar države.

Zacrtane buduće akcije

Nakon uspješnog bojkota u Hrvatskoj, slični apeli pojavili su se i u drugim državama Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju. Ove inicijative potaknute su željom za pravednijim tržištem i boljim cijenama, a pozivi na akciju postali su sve prisutniji na društvenim mrežama. Potrošačke grupe diljem regije započinju stvaranje zajedničkih frontova u borbi protiv visoke inflacije i nepravde u cijenama, što može značiti novu eru socijalnih pokreta na Balkanu.

Dok se bojkot nastavlja i njegove posljedice osjećaju u svakodnevnom životu, hrvatsko društvo se polako mobilizira prema promjenama koje bi mogle donijeti olakšanje mnogima.