Bugarska je službeno postala 21. članica eurozone 1. siječnja 2026. Zemlja je bugarski lev zamijenila eurom gotovo 20 godina nakon pridruživanja Europskoj uniji 2007. Ovaj događaj uslijedio je nakon punog ulaska u schengensko područje 1. siječnja 2025. Djelomični ulazak za zračne i morske granice dogodio se 2024. Ove promjene označavaju veliki korak u bugarskom europskom usklađivanju.
Turizam kao ključni faktor gospodarstva
Bugarski turizam predstavljajući ključni dio gospodarstva, igra značajnu ulogu u oblikovanju ekonomije zemlje. S prihodom koji doprinosi procijenjenih 8,4% BDP-u u 2025., sektor turizma postaje sve važniji, a očekivanja su visoka. Usvajanje eura može dodatno potaknuti rast turizma, olakšavajući transakcije za više od 350 milijuna Europljana koji dodatno mogu posjetiti Bugarsku bez brige oko valute.
Očekivanja od ostvarenja turističkog prometa
Hotelijeri, vlasnici restorana i turistički operateri s nestrpljenjem očekuju porast dolazaka turista. Primjer Hrvatske, koja je ušla u eurozonu u siječnju 2023., pokazuje kako je ovaj prijelaz potaknuo rast turizma. Niži transakcijski troškovi i jasne cijene otvorile su vrata većem broju posjetitelja iz europskih zemalja. Bugarska stoga anticipira postupan, ali značajan porast europskih turista. Uklanjanje poteškoća povezanih s mjenjačnicama sa sobom nosi brojne prednosti, osobito za prekogranična putovanja.
Blagodati za granične regije
S porastom broja turista, posebnu pozornost privlače i granične regije. Na primjer, sjeverni Grci mogli bi iskoristiti priliku da posjete popularna bugarska skijališta, dok bi Bugari imali lakši pristup grčkim plažama. Osim toga, granične provjere s Rumunjskom su ukinute, što je dovelo do povećanja turističkog prometa iz Rumunjske i zapadnog Balkana. Porast vjerskog turizma dodatno ukazuje na širenje ovih trendova prema zapadnoeuropskim tržištima poput Njemačke, Francuske, Belgije i Španjolske.
Ekonomski potencijal i izazovi
Članstvo u eurozoni donosi brojne ekonomske mogućnosti, uključujući ulaganja u turističku infrastrukturu. Bugarske banke sada mogu koristiti kreditne alate Europske središnje banke, što pridonosi dostupnosti povoljnijih zajmova za mala i srednja poduzeća (SME). Ovaj pristup odgovara na prethodne probleme s financiranjem, čime se potiče razvoj sektora koji misli na budućnost.
Prepreke na putu
Unatoč pozitivnim očekivanjima, prijelaz na euro donosi i zabrinutosti. U slučajevima Slovenije i Hrvatske, zaokruživanje cijena dovelo je do malih poskupljenja usluga, što zabrinjava mnoge Bugare, posebno starije i ruralne stanovnike, koji se boje gubitka kupovne moći. Kako bi se umanjile posljedice, proces prijelaza uključuje dvostruki prikaz cijena, što će započeti kolovoza 2025. i trajati tijekom siječnja 2026.
Politička nestabilnost kao dodatni faktor
Politička nestabilnost dodatno pridonosi zabrinutosti, s vladom koja je podnijela ostavku sredinom prosinca 2025. nakon prosvjeda protiv korupcije. Ova situacija dodatno komplicira već postojeće izazove s kojima se zemlja suočava kao najsiromašnija članica EU, najavljujući potencijalne probleme s povjerenjem investitora i njihovim posljedicama na gospodarstvo.
Perspektive razvoja turizma
Unatoč izazovima, euro nudi značajne prilike za razvoj turizma u Bugarskoj. U narednim godinama, jasno je da će stabilnost gospodarstva, uz prisutnost jedinstvene valute, privući međunarodne goste, no dugoročni rast zahtijevat će i rješavanje najvažnijih pitanja poput političke stabilnosti i inflacije. Bugarska, ulazeći u novu eru, sada treba ojačati svoj turistički sektor kako bi bolje iskoristila svoje europske veze.
