Brza moda dominira industrijom odjeće, proizvodeći jeftinu odjeću za jednokratnu upotrebu uz ogromne ekološke troškove. Ova industrija, koja se brzo razvija, stvara problem s prekomjernim otpadom, čime se utječe na okoliš i društvo. Svake godine, milijarde odjevnih komada završavaju na odlagalištima, a mnogo toga ostaje neiskorišteno.
Na Humana štedljivost, međutim, vlasnik Minal Shah trudi se usporiti ovaj ciklus. Novootvoreni dućan redistribuira doniranu odjeću, a Shah poručuje da se održivost može graditi iz onoga što već postoji. Njegova misija je jasna: smanjiti otpad i ponuditi potrošačima pristupačne, kvalitetne alternative.
Nakon šest godina iskustva u vođenju drugih dućana rabljene robe, Shah je bio iznenađen količinom odjeće koja je prolazila kroz njihove ruke. “Nešto što netko smatra beskorisnim doslovno je ono što nekoga vodi kroz zimu,” naglašava. Ova perspektiva otvara vrata novoj vrsti potrošnje — onoj koja cijeni resurse i promišlja o utjecaju koji imamo na planet.
Globalni problem brze mode
Brzi ciklus odjeće koja se kreće s pista u trgovine predstavlja dio mnogo većeg problema. Prema Earth.org, modna industrija proizvede 100 milijardi odjevnih komada svake godine, pri čemu se čak 92 milijuna tona šalje na odlagališta. Bez obzira na napore u donacijama, ogroman dio te odjeće završava kao otpad.
Kada se neželjena odjeća ne proda u dućanima rabljene robe, često završava na istom mjestu – zatvorena u bale, izvezena u inozemstvo ili poslana na lokalna odlagališta. “U dva mjeseca rada, nastojali smo svaki predmet procijeniti, dao sam sve od sebe da ne bacimo ništa,” govori Shah. Ova posvećenost održivosti je ključna u borbi protiv otpada.
Brza moda i njezina pristupačnost
Prema istraživanjima iz 2023. godine, više od polovice kanadskog tekstilnog otpada može se ponovno iskoristiti, dok gotovo četvrtina može biti reciklirana. Ova otkrića upućuju na to da bi odgovarajući sustavi mogli značajno smanjiti otpad. Međutim, izazov je u pristupačnosti brze mode. Jeftini odjevni predmeti omogućuju kupcima brzu zamjenu, što tijekom ekonomskih kriza postaje primamljiva opcija.
Davanje odjevnim predmetima druge šanse
Kako bi se tome suprotstavio, Shah drži 80 do 85 posto artikala ispod 20 dolara, a istovremeno potiče kreativnost s kantom od 3 dolara punom odjeće kojoj nedostaje gumb ili ima malu mrlju. “Pokušajte dati više života odjeći ako možete,” poziva. Ova ideja donošenja nove svrhe odjeći stvara zajednicu onih koji žele obnavljati i stvarati, poput Matthew Pawlaka, koji restaurira kožne proizvode.
Pawlak ističe da svaki komad odjeće koji spasi predstavlja mali korak prema održivosti. “Moramo se vratiti na tri R: smanji, ponovno upotrijebi, recikliraj. Imamo kontejnere puni otpadne odjeće, a mnoge zemlje trećeg svijeta ne mogu se nositi s tim,” naglašava. Obnavljanje starih komada ne samo da produljuje njihov životni vijek, nego također donosi ponos onima koji to čine.
Prema izvješću UNEP-a, učestalost nošenja odjeće opala je za 36% u posljednjih 15 godina, s praćenim rastom ovog otpada. Pawlak ponovo stvara staru kožu te im dodaje vrijednost, pozivajući na inovacije i kreativnost u svakodnevnom životu. “Možete izmisliti nove trendove,” dodaje.
