Desničarski marš kroz institucije: Analiza aktualnih političkih kretanja u Hrvatskoj
U ovom članku analizirat ćemo utjecaj trenutne vlade hrvatskog premijera Andreja Plenkovića na kulturne i političke institucije u zemlji. Ovdje se ne radi samo o promjenama u kabinetu, već o dugotrajnom procesu transformacije ideoloških vrijednosti i političkih strategija koje se održavaju unutar institucija.
Kontinuitet u promjenama vlasti
Jedna od najistaknutijih figura u Plenkovićevoj vladi je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, koja je ostala na svojoj poziciji tijekom cijelog trajanja njegovih mandata. Ova stabilnost u kabinetu daje do znanja da se radi o strategiji koja ima dugoročne ciljeve. Paradoksalno, ali oni su uspjeli održati privid stabilnosti dok su provodili promjene koje se mogu okarakterizirati kao "desničarski marš putem institucija".
Ideološke preobrazbe HDZ-a
U prošlosti, posebno za vrijeme Tomislava Karamarka, HDZ je bio prisiljen prilagoditi se otvorenom desničarskom radikalizmu, što je rezultiralo gubitkom podrške. U trenutnoj situaciji, HDZ se koristi "čistim" centrističkim pristupom, ali zapravo provodi politike koje su odraz starijih, desnih ideologija. Ova strategija donosi benefite, dok se održava privid umjerenosti.
Utjecaj na kulturu i medije
Jedan od odlučujućih trenutaka u Plenkovićevoj vladavini bio je smanjenje budžeta za tjednik Novosti, koji je izazvao buru među kulturnim krugovima. Ova odluka, iako je formalno donesena od strane vijeća za nacionalne manjine, ukazuje na šire političke ciljeve desnice da marginaliziraju manjine i njihovu kulturu. Smatranje da su Srbi i njihovi mediji neljudski i neautentični doprinosi povijesnom narativu koji je štetan za društvo u cjelini.
Cinizam i manipulacija
Smanjenje financiranja Novosti izaziva cinizam, jer otkriva način na koji politika koristi administrativne mehanizme za ispunjenje ideoloških ciljeva. Ova vrsta političke igre dovodi do kulture šutnje među onima koji se ne nalaze pod izravnom prijetnjom, dok istovremeno osnažuje već postojeće predrasude prema manjinama.
Percepcija društva o medijima
Desničarska retorika koja dominira javnim prostorom uspijeva proći kroz medije, gdje se stvara slika da manjinska pitanja nisu relevantna za "pravi" narativ. Tako se obični građani sve više udaljavaju od stvarnosti koja uključuje drugačije kulturne perspektive i glasove. Kroz medijske strategije, stvara se dojam da je njen sadržaj ispod razine, što dodatno pojačava podjele.
Posljedice za društvenu koheziju
Ova vrsta političkih odluka ne dovodi samo do smanjenja financijskih sredstava određenih medija, već i do šireg utjecaja na društvenu koheziju. Kada se javnost izloži jedino određenim vrstama narativa, osjećaj pripadnosti i razumijevanja među građanima se narušava. Ove odluke dodatno produbljuju podjele među različitim etničkim i kulturnim skupinama, što ima dugoročne posljedice za društvo.
Kroz analizu aktualnih događanja u Hrvatskoj, postaje očito kako se politička strategija Plenkovićeve vlade oslanja na dublje ideološke preformulacije koje imaju dalekosežne posljedice. Ova situacija zahtijeva kritičko promišljanje o smjeru u kojem se Hrvatska kreće, posebno s obzirom na njen kulturni i društveni pejzaž.
