Gospodarsko usporavanje Hrvatske u 2025. Godini
Uvod
- ožujka 2025. godine, Hrvatska se suočava s izazovima gospodarskog usporavanja nakon što je u 2024. godini zabilježila najbrži rast u eurozoni. Iako su prošla godina i prvi nagovještaji 2025. obećavali visoke stope rasta, trenutačno se očekuje pad koji prijeti da dovede stvarne stope BDP-a na samo tri posto. Razlozi za ovo usporavanje leže u kompleksnoj kombinaciji bojkota u maloprodaji, visokih cijena u turizmu i globalnih geopolitičkih napetosti.
Utjecaj bojkota i potrošnje
Prema informacijama iz Poslovnog zapisnika, bojkoti koje su proveli građani, u znak prosvjeda protiv visokih cijena, znatno su utjecali na osobnu potrošnju. Tijekom siječnja i veljače 2025. godine, usljed ovih bojkota, zabilježena je stagnacija. Hrvatska nacionalna banka (CNB) predviđa da će domaća potražnja i dalje podržavati rast, ali u znatno manjoj mjeri nego prethodne godine. Analitičari ističu da se očekuje blago poboljšanje osobne potrošnje u kasnijim mjesecima, no ukupni gospodarski rast vjerojatno će ostati slabiji nego ranije.
Utjecaj turizma
Kao ključna grana hrvatskog gospodarstva, turizam ima poseban utjecaj na ekonomske rezultate. Visoke cijene turističkih usluga počele su se odražavati na konkurentnost Hrvatske kao turističke destinacije. CNB upozorava da bi rast u sektoru usluga, koji obuhvaća turizam, mogao biti "relativno blag" s obzirom na već visoke razine cijena i lošiju konkurentnost. Kako bi se osigurao daljnji rast prihoda iz turizma, potrebno je poboljšati konkurentnost cijena.
Geopolitički faktori
Geopolitičke napetosti na globalnoj razini također imaju značajan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Rizici povezani s realnim rastom BDP-a ocijenjeni su kao pomalo negativni, a naglašava se potreba za prilagodbom strategija u svjetlu nestabilnosti. Nasuprot tome, povećana vojna potrošnja unutar Europske unije kao odgovor na sigurnosne izazove mogla bi imati pozitivan učinak na gospodarski rast Hrvatske.
Inflacija i cjenovni trendovi
Inflacija je još jedan faktor koji dodatno komplicira ekonomsku situaciju. Iako se očekuje da će inflacija, izmjerena usklađenim indeksom (HIPC), usporiti na 3,7 posto u 2025. godini, čini se da će prosječna godišnja stopa inflacije cijena energije značajno porasti zbog administrativnih povećanja. CNB predviđa da će temeljna inflacija, koja isključuje volatilne kategorije poput hrane i energije, također pasti, no velika volatilnost cijena može predstavljati izazov.
Zaključak
U svjetlu ovih izazova, Hrvatska se suočava s kompleksnim scenarijem u 2025. godini, gdje se naizgled brzi rast prebacuje u fazu usporavanja. S obzirom na utjecaje bojkota, visoke cijene u turizmu, kao i geopolitičke napetosti, pred vladom i ekonomskim institucijama stoji zahtjev za pronaženjem održivih rješenja kako bi se osigurao dugoročni rast i stabilnost gospodarstva.