Djeca koja više sati dnevno provode ispred ekrana mobitela, tableta i računala imaju znatno veći rizik od razvoja kratkovidnosti koja poprima razmjere epidemije, upozoravaju stručnjaci ističući da boravak na otvorenom može smanjiti vjerojatnost kratkovidnosti kod mladih, piše HRT.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) ističe kako se suočavamo s epidemijom kratkovidnosti koja je u snažnoj vezi s porastom korištenja digitalnih uređaja. Globalni je pristup mobitelu u posljednjih deset godina gotovo utrostručen, s 21,6 posto korisnika u 2014. godini na čak 69 posto u 2023. godini, pokazuju podaci HZJZ-a.
Najnovije meta-analize sugeriraju da djeca koja provode četiri sata dnevno ispred ekrana imaju dvostruko veći rizik od razvoja kratkovidnosti u usporedbi s onima koji pred ekranima provode jedan sat ili manje. Takvi podaci zasigurno potiču na razmišljanje o utjecaju tehnologije na zdravlje mladih.
Životni stil i njegova važnost
Kratkovidnost danas pogađa oko 2,2 milijarde ljudi diljem svijeta, a procjene predviđaju da će do 2050. godine gotovo polovica svjetske populacije postati kratkovidna. U Europi, prevalencija kratkovidnosti značajno varira među zemljama, s rasponom od 11,9 do 49,7 posto, no prosječna prevalencija iznosi 23,5 posto.
S obzirom na to da su uzroci kratkovidnosti višestruki, uključujući genetske i okolišne čimbenike, trendovi pokazuju kako način života djece igra ključnu ulogu. Rizik od razvoja miopije značajno je povećan ako su roditelji kratkovidni; naime, djeca s jednim kratkovidnim roditeljem imaju dvostruko veći rizik, dok djeca čija su oba roditelja kratkovidna imaju i do pet puta veći rizik od razvoja miopije.
Osim genetike, obrazovanje se često povezuje s kratkovidnošću. Regije s višim obrazovnim statusom stanovništva, osobito u Europi i Aziji, bilježe veću prevalenciju miopije. Ova povezanost može se objasniti pojačanim radom u blizini, kao što su čitanje i rad na računalima, no biološki mehanizmi tim još nisu u potpunosti razjašnjeni.
Istraživanja pokazuju da dugotrajni bliski rad dodatno povećava rizik, posebno ako djeca čitaju dulje od 30 minuta bez pauze ili na udaljenosti manjoj od 30 centimetara. S obzirom na obrazovne zahtjeve današnjice, ovakvi trendovi mogu postati sve prisutniji.
Benefiti boravka na otvorenom
Kako bi se smanjio rizik od kratkovidnosti, sve više stručnjaka ističe važnost boravka na otvorenom. Određene kliničke studije pokazale su da se učestalost miopije kod djece u dobi od šest do 11 godina značajno smanjuje ako provode između 40 i 80 minuta na otvorenom svaki dan. Takvi podaci pridonose nam razumijevanju utjecaja okoliša na zdravlje vida.
Primjeri iz istočne i jugoistočne Azije, gdje prevalencija kratkovidnosti među mladim odraslim osobama doseže 80 do 90 posto, naglašavaju važnost tih čimbenika, poput nedostatka izloženosti prirodnom svjetlu. U takvim uvjetima, inicijative za povećanje vremena provedenog vani postaju ključne.
Jedna od uspješnih javnozdravstvenih intervencija provedenih u Tajvanu, pod nazivom “Tian-Tian 120”, poticala je djecu da svakodnevno provode više vremena na otvorenom, čime su značajno smanjili trend porasta kratkovidnosti među školskom djecom. Ovi rezultati sugeriraju mogućnost utjecaja na razinama kratkovidnosti u populaciji.
Postoje različite teorije koje objašnjavaju zaštitni učinak boravka na otvorenom, uključujući pojačano lučenje dopamina, više razine vitamina D, veći intenzitet svjetlosti, te veću dubinu fokusa, što sve može doprinijeti smanjenju rizika od miopije.
Preventivni pregledi i preporuke
U Hrvatskoj je Ministarstvo zdravlja 2015. godine uvelo obvezne preglede slabovidnosti za četverogodišnju djecu, a godinu dana kasnije uspostavljen je Nacionalni preventivni program za rano otkrivanje slabovidnosti. Ova vrsta ispitivanja vidne oštrine smatra se najpouzdanijom metodom jer može otkriti do 97 posto svih anomalija oka.
HZJZ apelira na roditelje da redovito vode djecu na preventivne preglede i da ograniče vrijeme koje djeca provode ispred ekrana. Preporuke su da se ne izlažu djeca ekranima do druge godine života, dok bi kod djece od 2 do 5 godina maksimalno vrijeme pred ekranom trebalo biti jedan sat dnevno. Djeca do 12 godina ne bi trebala provoditi više od dva sata dnevno pred ekranima. Osim toga, stručnjaci savjetuju boravak na otvorenom, učenje i igru na mjestima s dovoljno prirodnog svjetla i pravilnu upotrebu naočala ili kontaktnih leća.
Izvor: HRT
Foto: EPA/ERIK S. LESSER
